NGA TIKANGA O TE MAUNGA-RONGO A TE KAWANA KI A NGATIAWA.
E Hapurona ma, e Ngatiawa,— Ka tekau ma rua nga marama i hapai pu ai koutou ki a te Kuini, i whakanoa ai i te mana ote Ture. I tenei wa, kua whakarerea o koutou pu, kua pma lo kouiou kupu mo le maunga rongo. Na laku mahara he pono enei kupu a kouiou i haere mai ai ahau i Akarana, kia rongo ai kouiou i nga tikanga e -whukaaeiia ai laua maucga rongo, epuia ai le kupu a le Kuini kia murua o kouiou hara; e liakina ai kouiou. Koia enei ka korepolia alu nei:
4. Me liaere tonu ano tc kimihanga o nga lake o ic whenua ki Waiiara, mo te run ano hoki o laua wahi; a me vvhakaoti rawa; kaua ano lioki letalii tangala e rere ki rimga wbakahe ai. 2. Me puaki noa mai le kupu o ia tangala o ia tangala c pa ana ki laua whenua; kaua e wbakararua lana korcro. A mo whakamana, me whakapumau 'ra'wa, te kupu o te tangala e whakaritea e aliau hei whakatika ake i nga taiigaia no ratou ake le whenua. 3. Ko nga whenua o nga tangala kua hapai riri nei kia le Kuini, e nohoia ana e nga hoia, ka mahia e ahau kite ritenga o taku e pai ai. 4. Ko nga pu katoa o te Kawanatanga me whakahoki mai. 5. Ko nga taonga katoa o nga Pakcba kua oli nei te mum, me whakahoki mai i naia lala nei ano. G. Ko Ngaiiawa i hapai pu nei ki le Kawanatanga, me whakaae kia te Kuini, kite mana hoki o to Ture; a kaua ano e.mau pain a mua am nei, hei whakaputa i la ratou wbakaaro e mea ai, abakoa lika le take, he ranei. Na, no le mca kibai aliau i tono boia atu hei lango i. te whenua, otira hei hapai ake i le mana o te Ture, hei Uaki hoki i nga tangala ole Kuini, kia ahei ai ratou te pehca ranei te pehea ranei ki a ratou whenua ake ano, ka wawahia e aliau te whenua kua meinganei e ahau kci ahau le-tikanga, ka hoaiu ki nga tangala no ratou ake te whenua i mua, otira ka mail tonu ano clahi wahi i ahau—koia enei:—Ko le turanga o nga pa rakau o nga pa oneone. ko telahi pihi nohirtolii i waho o aua pa, hei wahi ma to Kawanaianga; a ka mau ano i obau te tikanga mo le hanga i nga huaiahi i le takiwa katoa o Waiiara. Ma koulou ka whakaac ki enei tikanga, ka riro mai koulou ki raro ki le maru ole Ture; a ka was ho kia koulou ake ano te tikanga mo o koulou taonga, mo o koulou whenua—ekore e ahalia. Ki runga ano kite ritenga ote pukapuka i panuilia i le 29 o nga ra o Nowetna i tc lau 18. v >9, ka maharalia ano nga wahi o nga tangala e kitea ana-e pono ana to ratou paanga kite pihi whenua i Waiiara.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18610515.2.5
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume I, Issue 4, 15 May 1861, Page 2
Word count
Tapeke kupu
513NGA TIKANGA O TE MAUNGA-RONGO A TE KAWANA KI A NGATIAWA. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume I, Issue 4, 15 May 1861, Page 2
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.