KEI OHO TE MAORI I TA TE PAKEHA HANGA.
Akaroa, Aperira, 16, 1861. E aku hoa,Kia taia taku korero i roto o "Te Manuwhiti Tuarangi." No roto i nga ra o te wiki kua pabure ake nei ka pa mai ki abau eiahi tangata no Hopaki, he mea tono mai me le pukapuka no lo reira runanga. Te mea i runanga ai ratou, he oho no ratou, no te mea i lutti letahi Pakeha o Puta Kupa ki tetabi o o ratou wahine. No te ata hoki ka uam laua wahine me ona hoa kite taone. me nga taewa Jii le hoko. Haere ake ana i te 7 o nga haora o te ata, me nga taewa ki runga o te luara. Ka tutaki ki tetabi Pakeha, ko wai .ranei tona ingoa, e kore ia e kiiea; beoi ra, ka mau laua tangata ite wahine, ka korero kino, ka wbakawehi i a ia, makere ana tona kele taewa i te mataku. Puta whakarere mai ana tetahi atu Pakeha i tona wbare. Ka oma te langaia tutu, ka mahue te wahine; ka hoki ia ki ona vvhanaunga, korero ana i tenei mea: no reira ratou ka runanga.ai, mea ana, he tobu kino tena, ka puta ki runga o nga ra o te whawhai kei Taranaki. Na, ka rapu mai ratou ki ahau ki tetahi tikanga mo nga mea penei. Heoi ra, e hoa ma, kia kaua te mahi pokal noa a teiahi tangata e whakairi ki runga ki te tokomaha. Me he mea ra, ka kino teiahi Pakeha ki tetahi o koutou, kia mohiolia tona ingoa, e tamanaiiaai, kia tukua tonutia ranei ki teiahi porihimana. Penei ma le Kai-whakawa tana kino e wbakarite, rite tonu kite turc. Heoi ano taku korero. Na to koutou hoa aroha, He Pakeha.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18610515.2.22
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume I, Issue 4, 15 May 1861, Page 16
Word count
Tapeke kupu
297KEI OHO TE MAORI I TA TE PAKEHA HANGA. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume I, Issue 4, 15 May 1861, Page 16
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.