Thank you for correcting the text in this article. Your corrections improve Papers Past searches for everyone. See the latest corrections.

This article contains searchable text which was automatically generated and may contain errors. Join the community and correct any errors you spot to help us improve Papers Past.

Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

NGA TIKANGA E ORA AI NGA TAMARIKI.

Ki nga Matua. Tenei koutou to patai tonu mai na ki a matou i te putake e matemate nei o koutou tamariki. Tieiro ana koutou ki nga tamariki a te Pakelia, c lokomaha ana, e nui

haere ana : tena, ko a koulou, e ngaro ana ile male. Kua rongo malou ki le kupu a eiahi tangala poauau, e ki ana, Na te Atua maori ra i patu, ara, na te kikokiko, na te inakutu. Ko etahi e mea ana, na matou, na le Pakeha, ka lae inai nei ki konei, te lino tiknnga e ili haere ai a koutou potiki; a, na reira, ka pouri mai koutou ki a ma ion. Na, kia rongo mai koutou: e he ana tenei whakaaro, me lenei tu-kcrero—me whakarere atu. Ko lenei mate e pouri nei koutou, ehara i te Pakeha, ehara i te Atua maori: olira, na koutou ano, na nga malua. Na koulou rate he, me le mahi-kuware, mete uiangere ki a koutou tamariki; te tupato ai koutou ki nga mea kino katoa e matemate ai ratou. E hoa ma, kia tika ra pea le wliakaaro, — inaianei ano,—i te mea e noho ana nga tamariki ki a koutou. Aua ralou e patua, engari whakaorangia kia ora. Ko te pukapuka a te Mini la kaumatua, i raro nei, korerotia; a ko ana kupu pai, tangotangohia hei tikanga ma koutou.— Kai tuihtuhi.

Note "Haeata." E HO A MA, E NGA TANGATA 0 NIU TIRENE, — He kupu taku ki a koutou mo a koulou tamariki. Ko a tatou tamariki hei noho ile ao i muri i a tatou. Ka haere nei tatou he ao ke, he kainga ke. Hei muri ka haere ake ano o tatou tamariki ki taua kainga ano; ka kite tatou io tatou tamariki i reira, ka kite hoki ratou i a tatou. E lika ana ko tatou ki mua, muri iho ko a tatou tamariki. Oliia, ki taku titiro atu, kei te haere nei o koulou tamariki. Ko nga tamariki ka pahemo atu ki mua. Ko nga tamariki ka hohoro te paangia e te mate, ka rupeke atu nei etahi ki tera ao. Ehara tenci ile mea tika. Keihea koia he tangata mo te ao nei ? Ko nga tamariki ka rupeke, ko tatou hoki ko nga kaumatua ka riro,—keihea koia he tangata mo te ao nei? He tikanga he pea no nga matua i tatigohia ai nga tamariki e te Atua, kia wawe te riro atu kite kainga pai. Akuanei ka tae atu nga matua ki tera ao, na, ka lahuii nga tamariki ka vvhakawa i a ralou. Ko nga tamariki hei whakawa i nga matua mo o ratou tikanga he ki o ralou tamariki: ko nga tamariki hei noho i le Rangaiiraianga o te Alua; ko nga matua ka panga kite pourilanga i walio rawa. Koia ahau ka mea ai me ata whakaaro talou, me atarapu he likangapai mo a talou tamariki, kia ora ai.

Rere: tctahi likanga pai mo nga lamariki, kei le Wltaea. Kia pai te kai ma te whaea, ko le whaea hoki hei whangai i le lamaiti. Ka kai le whaea i te kai kino ka pa iho te kino o taua kai kite tamaiii, na ka male i rnio, ka whanau mate mai ranei. i. Tetahi, kei mate te whaea i nga mahi taimaha. Kua kite ahau ite wahine bapu e waha ana i te ritvai, i le wahie, i nga pikaunga taimaha. E aha ana nga tane te tahuri ai ralou ki nga pikaunga toimaba? E kore koutou e liiiro ki nga Pakeha? Na, ko nga mahi taimaha ma nga lane, ko nga mahi mama ma nga wahine. Kabore he he ote mahi, e pai ana te mahi; e hara i to mea pai kia takoto mangere le wahine, otiia kia mama kia ngawari le mahi, kei mate i roto te tamaiii, kei whanau mate mai ranei. 2. Na, ka whanau mai te tamaiii, Ida pai he kakahu mona; kia ngawari le kakahu, kia niahana, kia ma. Kahore le tangala Maori i tupato ki lenei: e takai ana ile lamaiti ki te kakahu kino, parti, moku,—kino tonu iho, paru tonu iho, moku lonu iho. E lakai ana ite tamaiti kite paraikete taratara. Engari me titiro kite Pakeha me lana tupalo ki ana famariki, ngawari tonu te kakahu mo ana lamariki, pai tonu, ma lonu, maroke tonu. Ka moku ka langobia, ka paru ka langohia, ka kino ka langobia, ka whakakakahuria ki nga mea pai ki nga mea maroke, ka horoi nga mea kua kino. i 5. Tetahi likanga pai mo le tamanki, ko lie horoi. Tale Pakeha likanga mo ana 1 tamariki, me tuku kite laapu ile ala ite ahiahi, mete wai mahana, mete hopi, me te horoi katoa te linana : ka mutu ka mukumukua kite tauera pai, ka mirimiria ki le ringaringa, kia tino maroke kia lino mahana te kiri, na, katahi ka wbakakakaburia ki nga kakahu ma. - 4. Tetahi, ko te moenga. Kia pai le moenga mo te lamariki, kaua e moe ki raro ki te whenua, engari me peeti, kei mate. i te haumoku ole whenua. Kaua e moe i roto i nga matua, kei mate i te werawera; me moenga ke mo nga maiua, me moenga ke mo te tamaiti. Kia pai hoki te kakahn, kaua e moe kiri kau i roto i nga paraikele, kei mate i te taratara. Me kakahu ke mo te awatea, me kakahu ke mo te po, me etahi hiti me etahi paraikele. Otiia, kia nui te tupato kia lino maroke. Mete peeti hoki kia tino maroke. Me whakahokihoki tonu ki waho kia wbitingia e te ra, kia puhia e te hau, kia lino maroke ai te peeti, me nga paraikete, me nga biti. Na, ka paru nga biti, me tango ke hei le mea ma, me horoi nga mea paru. Kia nui hoki te tupato kite

kutu, kite puruhi, kei moe kino te tamaiti, kei oho, kei male. Kei moe ahi hoki i rolo i te ?vhare, ka kino le ngarahu. 5. Tetahi, ko te ivkare. Ka kino te vvhare ole tangata Maori, he whare moe-huihui, he whare ili, he whare paoa, he whare pumabu, he whare piro. ' Ko le haumoku o te whenua, ko te paoa o te ahi. ko le piro o te ngnrahu, ko le pnmahu o te lokomaha, na, ka matemate nga kaumatua, ka pehea koia nga tamariki? Ki laku whakaaro e kore rawa nga tamariki e ora kite whare pera. Ka kino hoki te whare puni, ko taua kino ano. Engari nga whare Pakeha, he whare nui, he whare teiiei. He ruma maha hoki, e kore e moe huihui. He ruma ano mo nga matua, he ruma ano mo nga tamariki. He whare ano mo tena tangaia kotahi me ana tamariki, he whare ano mo tena tangaia kotahi me ana Lamariki. He peeli hoki, e kore e moe-whenua, e kore e moehuihui. Ahea te tangata Maori le pena ai? Te titiro kite Pakeha he nui haere nei ana lamariki, e ora nei hoki;—ka kapi le ao i te tamariki Pakeha, tena ko le tamariki Maori, keihea nei? G. Tetahi, Ao te hilri. Titiro ana ahau ki te tangaia Maori e waha ana i ana tamariki, e waha kiri kau ana; kiri kau ana te malua' kiri kau ana te tamaili, mete paraikele laraiara hci uwhi mo raua. Ko te paru o le kiri ole matua, ko te paru ole kiri ote lamaili; ko te werawera ole kiri ote matua ko te werawera ote kiri ole lamaiti. Me le paraikete e kanikani ana i le tomaili,— mete ra me le bau e patu ana i tona mahunga. E ora koia le lamaiti kite pera? Ki laku whakaaro e kore e ora. Ka rere le male ole matua, ka rere ki le lamaiti, ka male. Titiro ki la le Pakeha hiki i ana laniariki, e kore rawa e pena; lana hiki he hiki ringaringu, tana waha he waha-kakahu. 7. Telnhi, ko te kai. Kia pai te kai ma le whaea. Ka kai le whaea i le kai kino, ka haere le kino o laua kai ki rolo ki le waiu; ka ngoie le lamaiti, na, ka ngau le mamae i rolo i a ia. lie kai pai ano le riwai ma le whaea; me kinaki kite loie. Ka nui te loie e ka'mga ana ete Pakehn. E whakananua ana te tole e le Pakeha ki rolo ki ana kai kaioa, katoa; lena ko le Maori, kobore rawa he loie, no reira pea elahi o ona male i male ai nga kaumatua, nga lamariki hoki. Koia ahau ka mea ai, me kinaki nga riwai ete whaea kite loie; me le poaka hoki, mete ilea hoki, me le paraoa hoki, me kinaki katoa ki le loie. Tela hi

kai pai ma te whaea, he miraka, ara, he waiu kau nei, me letahi ti. me tetahi huka kia ili. Ko le tupeka, kauaka, he kai kino lena ma te whaea, me waiha tena ma nga koroheke, ma nga ruruhi; tena ma te wahine whakangole lamariki e kai tupeka? Kauaka, kauaka ra pea. Mete kaanga piraa hoki, mete waipiro hoki, me whakarere rawa, me nga kai pirau, me whakarere kaioa. Na, ka iti haere te wain ote whaea, me whangai te tamaiti ki tetahi kai pai. lie aha ranei te kai pai a le Maori ma te lamariki penei ? Kahore. E kore e pai le riwai. e kore e pai le kumara, ekore e pai te ika, e kore e pai te poaka. Engari te miraka, ara, te waiu kau nei, hei apiti mo te warn o tona whaea; me whakaranu ki letahi paraoa nohinobi, ararulu ranei, kia iii, kia ngawari; me kohua kia maoa, me tetahi huka kia iti. Na, ka kaumatua ake nei, katahi ka whangaia ki teiahi kai pakeke, ka whakamatauria ki tetahi paraoa, ara, laro Pakeha nei; me etahi riwai, me letahi poaka, me tetahi ika, me kinaki katoa kite tote. Kia nui te lupato o te tangata Maori kite kai ma ona Lamariki, me ka mahue te ngote. Ki taku whakaaro, ko te wahi tenei e matemate ai te tokomaha o nga tainariki Maori, ko te kore kai pai mana, ano ka mahue te ngote-u. Kia nui te whakaaro ki tenei; e ki atu nei ahau ki a kouiou, ko te takiwa tenei e matemate ai le tokomaha .0 nga lamariki Maori, ara, ko le whakamahuelanga 0 te ngole, ko te korenga ravvaianga 0 te kai hei rite mo te u ka mahue. 8. Kei te mea mai pea te tangala, "Kahore 0 le langata Maori moni hei hoko i enu kai, i ena horoi, i ena kakahu, i ena peeii, i ena mea katoa; kahore ote langaia Maori moni hei hoko i ena mea." Rero! he korero teka tena. Ka nui le taonga 0 te tangata Maori. He maumau nonu i ona taonga, he aroha kore nona ki ana lamariki, i kore ai te moni hei hoko mea mo ana lamariki. Koia abau ka mea ai, ka whakawakia nga matua e nga lamariki ina ka tae atu ki lera ao. Ara, no te rnaumau 0 te laonga, te toe etahi moni hei hoko mea mo nga tainariki. Ka nui te maumau moni mo nga tupapaku kua mate; e rima pauna mo te kawhena, e ono pauna mo le kawhena! E hia ake ranei nga pauna mole kawhena! He maha nga laonga ki roio kite rua; ka nui te moni hoko kai manga uhunga. E! ka nui te he 0 lenei tikanga maumau moni; ka nui te riri ote Atua ki tenei. Maumau te moni mo nga tupapaku, kahore rawa mo nga lamariki ora. Tena : e lahuri koia le lupapaku ki aua moni ki aua taonga? Ma

lana kawhena utu nui ka takoto mahana ai le Uipupyku i rolo ite rua ? Engari pea, ka laluiri ate ra whakawa kite whakawa i a koulou, mo te maiimau taonga ki roto kite tirupa, mo le lahae i nga moni o nga tamariki. Ka nui hoki te maumau moni kite hoko kakahu whakapaipai mo nga kaumatna; me te tupeka, mete waipiro, mete hoiho, mc te tini o nga wo%. Ko nga lupapaku kia penei me le kingi te whakapaipai? Ko nga kunmatua kia penei mete kingi te whakapaipai, te malia o ona taonga? Term ko nga lamariki kia ngaro noa iho i le paru, i le maeke, i te kai kino, i te rawakore. Kei le mea hoki le tangaia Maori, kaliore he kau hei mea waui mo ana lamariki. Ha ! He aha i kore ai ? Inei ? Maumau le whenua mo te Maori kahoi-e nei i mea i le kau, hei waiu ma ona lamariki! E nui ana le >vhernia hei haerenga kau; e nui ana te whenua hei tupuranga kai, le laiepangia leiahi paamu, hei haerenga kau ma nga lamariki. E te wbanau, whakarongo mai ki taku kupu aroha ! Whakarerea ena likanga he, kei ngaro rawa a koulou lamariki. Engari kia whakaiile koulou i taku korero, kia ora ai ralou, kia rangalira ai ralou ki tenei ao, ki lera ao atu. Na Te Wuaitere. Taranaki. Miniia.

Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi

https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18610515.2.15

Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka

Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume I, Issue 4, 15 May 1861, Page 8

Word count
Tapeke kupu
2,181

NGA TIKANGA E ORA AI NGA TAMARIKI. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume I, Issue 4, 15 May 1861, Page 8

NGA TIKANGA E ORA AI NGA TAMARIKI. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume I, Issue 4, 15 May 1861, Page 8

Help

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert