KORERO HORIHORI NOA.
Ka hoki ano ta matou korero kite whai kupu atu ki nga hoa Maori kia kaua e whakaponohia nga tini korero horihori noa iho e tae noa ake ana ki a ratou i enei takiwa. Tona wahi i hua rnai ai, tona timatanga i tup.il mai enei korero, e kore rawa e ahei te rapu ; kau ana te korero, nawai a, te hohoro o te ngutu tere kite kawekawe haere, apiti hoki ko ta tena ko ta tena i whakaaro noa ake ai, hei whakanui kau i taua korero. E mahara ana pea koutou ki taua korero tara a inatou mo nga kokako mangu, e torn, i taia ra kite " Karere" i muatata ake nei. Akuanei mehemea e rapua mariretia ana
te orokotiinatanga mai o enei kerero hanga noa iho nei, pera tahi ano me taua korero miharo mo nga kokako. No naianei ka rongo matou ki tetahi korero penei e kawekawe haere ana i roto i nga kainga Maori, ara, he penei te korero, e mea ana te whakaaro o te Kawana, kia ata mutu ano te pakanga ki Taranaki hei reira ka tangohia rawatia nga whenua o nga iwi e noho nei i runga i te rangimarie, hei whakakapi mo nga moni e pau atu ana kite whawhai. He nui rawa te kino o nga korero penei ; ta te mea, kite whakaponohia e nga iwi e noho pai nei kite Pakeha, ka oliooho ratou, ka weliiwehi noa te ngakau ote tangata. Koia ta matou kupu ka panuitia nei, ho re rawa he tika o taua korero. Kahore o te Kawana whakaaro pena. Ko nga iwi e noho pai ana, kahore e uru ana ki tenei pakanga, e kore ratou e tukinotia, e ahatia. Waiho hoki ma te tangata Maori whai whakaaro e titiro. E rere ke ana te tikanga pena i nga tikanga marama e whakahaerea tonutia nei e te Kawanatanga ki nga iwi Maori, i roto i ana mahinga katoa. Kotahi te mea i pouri ai matou, ara, ko te ngakau kino o etahi tangata, ko tana hohoro kite hanga i enei korero horihori, ka tuku atu ai hei kawekawe ma te iwi. Ta etahi i penei ai, he pai noa iho kite hanga teka man a ; tera atu ano etahi e hanga ana i nga korero penei, hei whakarite mo ana whakaaro kino e mahia tahaetia ana e ia. Heoi ra, kia tupato te Maori ki nga tangata penei, kei hohoro noa te whakarongo ki nga korero tere-a-ngutu, ahua teka nei; kei mea te tangata he pono ia, inahoki i korerotia e Hoani, e Tamati, e "Wiremu, e wai atu ranei; engari me ata kimi marire i te tika i te he ranei o nga korero ahua penei, kei hohoro noa te whakapono, te k&we haerc i aua korero. E takoto nei
hoki tona ara e tika ai te rapunga, ara, me tuhi mai i te reta ui korero ki a te Kawana, ki a Te Makarini ranei, a mana e whakahoki atu. Makonei hold ka atea ai nga whakaaro tupato mete ngakau oho.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18610301.2.5
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume I, Issue 1, 1 March 1861, Page 4
Word count
Tapeke kupu
511KORERO HORIHORI NOA. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume I, Issue 1, 1 March 1861, Page 4
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.