MOTUEKA.
Kua mea te kupu a te Kawana kia taia ki "Te Manuhiri" nei, te pukapuka a nga tangata Maori o Motueka (ara, ko Ngatirarua,) ki a Te Make, te Hoa Hekeretari Maori, kei Aorere, mete reta wliakahokinga a taua Pakeha ; te mea i taia ai, kia kitea nuitia nga korero :■?— Motueka, Hepetema 12, iB6O. Haere atu ra, eta matou pukapuka ki Aorere, ki aTe Make. E hoa, tena koe—koutou ko ou hoa Pakeha me ou hoa Maori. E hoa, he kupu ui atu tenei na matou ki a koe mo to whakaaro kua kite iho nei matou. Eui mai na koe ki o matou nei whakaaro. Kahora ano matou i kite. Kotahi ano to matou i kite iho, ko te pai anake. E hoa, e Te Make, me tu a Hatana, me tu ki Tarauaki: mo tu te Atua, me tu ki lenei motu, kite Waipounamu; koia matou ko o matou hoa Pakeha ka karanga nei;—Haere mai, e nga wahine, e nga tamariki, haere mai i te kino o Hatana, haere mai kite motu ote Atua ! Kua oti te wliakarite e te Kawana tenei motu ko Whitiora, ko te nohoanga mo nga tamariki, no te Pakeha, no te Maori. Ko te Atua mete Kuini hei tiaki i a ratou, ake, ake. E hoa, eTe Make, kite kite iho koe i a matou korero, e pai ana ia ki to titiro iho, mau a hoatu kia taia kite perehi. Kite kite iho koe e he ana a matou nei korero, tuhia mai o koe kite reta kia kite iho matou itehe oto matou nei korero. Heoi ano. Na matou, na te runanga o Ngatirarua, Na Ihaka Pukeroa, Na Hakopa Hotu, Na Perehama Panak enable, Na Pene Te Poa-Karoro, Na Pita Taitea. Aorere, Hepetema 24, 1860. KI A APERAHAMA RATOU KO NGA TANGATA O NGATIRARUA, KEI MOTUEKA. Tena ra koutou f Kua tae mai ta koutou nei pukapuka ki au. Koia kau te pai o nga kupu: marama rawa o koutou kupu. Heoi ra te whakaaro mo tatou, ko te pai anake. E tika ana ta koutou nei kupu, me waifco nga mahi a Hatana ki tena moutere, ko nga mahi o te Atua hei mahi ma tatou. Ko to te Kawanatanga whakaaro hoki tenei. Ahakoa whawhai ana nga Maori o Taranaki ki a te Kawanatanga, kahore o te whakaare p'ouri
ki etahi atu Maori, ki nga tangata e nolio an© ki runga kite tikanga ote hohounga rongo. He;>i ra toku kupu. E mohio ana ahau, he tangata pai koutou, he tangata no te K^uini. Ko te o toa koutou pukapuka, me tuhituhi ahau ki a te Kawana, a, ka whakaaro ia kia taia aua koreio i te perehi, e pai ana. JJa to koutou hoa aroha, Ka Tiemi Make, Hoa Hekeretari Maori.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18610301.2.11
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume I, Issue 1, 1 March 1861, Page 9
Word count
Tapeke kupu
462MOTUEKA. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume I, Issue 1, 1 March 1861, Page 9
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.