Te Reta Maori.
Rangitaiki, Hune 18, 1860. E hoa, e Te Makarini,— Utaina atu hoki tenei na runga i taua kaipuke, kia hohoro ai te tae atu ki nga iwi o te tai Tonga, me era atu tangata e hiahia ana kite tatari korero i rolo i te ''Karere Maori." Ki a Nepia, me nga iwi hoki na ratou tenei whakaaro i luku mai i runga i ona runanga katoa. E hoa ma, Tena ra koutou! Kua tae mai ta koutou pukapuka o te 50 o Maehe, i ki mai nei kia mau te rongo a Apanui raua ko Heremaia Mokai. Tae rawa mai ta koutou kupu kua oli noa atu i a raua ano, oti pai rawa. Eta ma, kaore e mohiotia he tikanga pehea ranei ma matou ki to tatou hoa ki a te Kawana. Ko Whakatane te awa, ko Areiawa kei waenganui o te awa, te tau atai o te wai tai ote wai icaori. Ma te kaha tonu ote ngaru kite huii mai, ka taka ki tua. E penei ana hoki ta matou mahara, ko te hiwi o te aroha e whakapae tonu ana i waenga i a matou i nga Pakeha. Waiho tonu. Ma Aitua e peke mai ka tahi ka kopana ake te ngakau. Waihoki ko te ahi e ka nsai nana, waiho ki a raua. Kei te ahi niaati te rite ana
mura ki reira ano, a .watenoa iho. Ka pa, he ahi wahie, he nui nga motumotu hei ugutungutu, ka tahi ka nui te muranga. Koia ra tenei. Ma te whakanuinga e o tatou whakaaro ka tahi ka mura haere. Tena ki te mahi raua i runga i to te ture tikanga, e kore rawa e tapepa. E te whanau, kia manawanui. Kaua e uru ki nga hara ote tangata ke, Kia tiakina koe, kia hara kore. Heoiano. Hei kona ra koutou! Na Tukehu, Na PETEAR RANGITAKIIfO, Na Apanui, Na Heremaia MoRAr.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18601231.2.9
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VII, Issue 20, 31 December 1860, Page 10
Word count
Tapeke kupu
320Te Reta Maori. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VII, Issue 20, 31 December 1860, Page 10
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.