E aronui ana matou kite pukapuka e mau nei kia panuitia kite "Karere; "ara, he pukapuka ia ki a Kapene Nomana, te rangatira o "Wikitoria." tima manuwao, na nga rangatira Maori o runga, i utaina mai e ia ki konei, kite Runanga. Hioi, ka waiho ia hei manawarekatanga mo taua Kapen-, mo te takuta hoki o te tima, he whakahokinga arolia iana mo ta raua atawhai pai, tiaki marire hoki i aua tangata. Kaipuke Tima, Hurae 5, iSGO. R pa, ete rangatira ole lima pai nei o " Wikitoria," — Tenei ta matou kupu arolia ilio ki a koe, mo to atawhai pai i a matou. He nui to | ninlou aroha ki a koe. E kure c ware ware ; koe i a matou* IV*e to takuta hoki, ka maj liara tonu matou ki a ia, nio lona mahi J liroiiro i a matou e mate nei., i tenei mate liino. E aroha ana matou ki a koitlou ko o Pakeha kaioa. Hei konei i lo ka?puke. Mi to la'oa Atua koe e tiaki. IN a matou. na nga rangaiira ole pilo Li' ie Tojiga, t utaina oei ki Akarana. Na Tainilusna Te Rauparaha* ! Na Matene Te Whiwhi, .Na Hukiki, x
Na Hohepa, x Na Ropaia Hurumutu, x Na Wiremu T. Te Neke, [na, x Na Te Hapuku Te Ika-nui-o-ie-moa-Na Wiremu Kingi Tnlepakibirangi, Na Hoani Wiremu Hipansro, Na Taiaroa, x Na Hori Kingi Te Anaua, x Na Te Mawae, x Na Melekingi, x Na Te Tahana Turoa, x Na Kowana Paipai, x Na Tamati Puna, x Na Hapurona Tohikura, Na Teßapihana Te Otaola, . Na Ibakara Mapu, Na Epiha Karoro, Na Te Hopi, Na Rawiri Waitere, Na Hohaia Pokaitara.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18601215.2.3
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VII, Issue 19, 15 December 1860, Page 1
Word count
Tapeke kupu
275Untitled Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VII, Issue 19, 15 December 1860, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.