He Whakatu korero na te makarini i Whaingaroa.
No te 26 o Aperira ka tu te runanga nui ki Whaingaroa—ko nga tangata o te Akau o Whaingaroa, o Aotea, o Waipa. Hei tera Karere nga korero a te nuinga ; ko nga korero enci a Te Makarini:—
i E Wiremu Nero,—o taonga o taonga, ara, o nui, ko nga Pakeha i \arangaiia c koe, i hoatu e koe te oneone bei noboanga mo ratou. Atawhaitia pallia e koe, be raea whakawhiwhi mai ki a koe na Te Kawana i te ra e whiti ana. Kia tika o koutou kupu i tenei ra, 110 Waikaio Taniwba rau boki koutou. Kuhore he whakaaro e oho kau ai tenei wabi, na nga lie na nga kohuru i oho ai etahi 0 nga Pakeha. E bara i a koutou, na nga korero rere noa o runga, o Waikato hoki. I mua, nobo lure kore ana koulou, e patu ana e kai ana tetahi i tetahi, mate noa, kihai 1 reka te moe. Ko tenei, kua whitvhi koutou kite whakapono, whakapono kite ngutu kau, oiira kite ngakau pea, he abakoa, ite mea ko a matou taonga nui, kaua e whakabawea, kua hoatu bei taonga ma . koutou. Tahuri ke ana etahi o koutou ki waho ole kahui, whakatuara ana koutou kia matou, tenei temabara nei, me tahuri tatou ki tetahi tikanga mo tatou. Kei te mabara, ma kona matou e pouri ai, kahore, he abakoa tu ake ko toku kotahi, ekore e takiwa ka boki mai koutou ki tepuna ote ora. Ekore e ora nga puna tuawhenua, ka mimiti etahi i te ra ka boromia etahi ete moana, pau noa. Tenei ano te moana te ora tonu nei, tenei ano ia te wbakabaruru tonumai nei, kiana nga taringa i tana rongo, iteao i te po. No taua moana matou nga Pakeha. Ko tenei, e ki ana etahi o koutou kia baere k| Taranaki, kei an nei kauaka; mebemea kihai koe.i tae e Wiremu Nero, lac ana koe, takahia au kupu; tae ana a Nuilone, takahia ana ; tae ana a Tumati Waka Nene, ko laua tu ano : kahore he rangatira i maliue, kihai i rongo. Muringa nei, katae ko Te Kawana, kihai i rongo. Ko tenei be maumau korero te haere ki reira. Ki taku, noho katoa nga tangata i waho ranei i nga Pakeha,nga tan gala hoki e piri ana ki nga Pakeha. Me titiro, kua tu te kohu ki tena maunga ki Taranaki, maku ana nga tangata, ole kino ole pai 1 laua kohu. ' Kei niabara koulou ki nga kupu tawai, o ki nei, Ka oii te pakanga o Te Kawana ki laranakika tahuri iaki tetahi wahiwhawhai ai. Kia rongo mai koutou, Ekore; kia whai putake ano, ka kore be pulake ckorc hoki a le Kawana e pena<
Ko tenei, e pai ana te mahi o Te ICawana raua ko Te Rangitake. Kahore he ritenga kohuru o tera, raa raua e mahi ka oli. Era-, ngi tonu te tino he ko nga mahi o te iwi i whakahokia nei ekoutoukia noho pai i tona wahi, ara, o te iwi mahi taurekareka o Ngatiruanui raua ko Taranaki. Kei rapu to koutou whakaaro ki qtalii kupu tawae, e ki nei, Ko'nga tangata e uru atia ki te Kawanatanga, ka tangohia o ralou wlienua. E Wireniu Nero, kei whakarongo koe ki ena kupu. Ekore Te Kawana e wbakaae ki nga tikanga pena. Tenei ranei matou te tango nei i o koutou whenua ? Kahore, ekore matou e kaha kite mahi ite he. Ete Akou, e Whaingaroa, e Aotea! Titiro ki nga taonga, noho i runga i te alawhai.— Heoi aku kupu ki a koutou.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18600531.2.9
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VII, Issue 9, 31 May 1860, Page 5
Word count
Tapeke kupu
604He Whakatu korero na te makarini i Whaingaroa. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VII, Issue 9, 31 May 1860, Page 5
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.