TE MAHI KOHURU KI OMATA.
Tenei te-rangona nei e matou, kua meatia e etahi, ko te whakamatenga o nga Pakeha i kohurutia ki Omata e etahi tangata o Taranaki o Ngatiruanui, ehara i te tino kohuru, engari he apiti, e ai ta ratbu, he liru maranga, he aha, ona ingoa v/hakaputa ke kia kiia ai, ehara tera ite kohuru. Tena iana, he apiti ia no te aha? lah alia era iwi ete Pakeha? He aha te hara ote Pakeha ki a ratou? Ileoi ano te \vhakahokinga mo tenei kupu patai. "Kahore kau ravva he hara o te Pakeha ki era iwi. Maumati korero whakakorekore i tenei kino mii whakaharahara kua mahia nei e aua langaia. Ileoi ano tikanga o te kupu, koia tenei, ko nga Pakeha i mate ki Omata i lino kohurutia marirciia e aua tangata nana i whakanmle. Kite tirohanga iho o te Ture o Ingarani, koia tenei, he tino kohuru taua mahi, kaliore ona ingoa ke atu, 11a, e maharatia c o latou hoa mohio kite whakaaro, ko taua Ture o Ingarani ano te Ture e tauwhare ana ki runga ki tenei ki Niu Tiro.ninei 3 kotahi ano hojki te Tnre.
Na, ka laia ki konei te kupu i puakina i te whakawakanga i whakaturia hei rapu i nga tikanga o taua matenga tangata, he mea mahi} runga ite ritenga ote Tare o Ingarani, hei titiro hoki ma o tatou hoa korero i tenei nupepa. Te na tirohia hoki te pukapuka o nga Ture i tukuaki nga Iwi Maori inaia lata ake nei,kei te vi.,kei tcvii. o nga wharangi ote Korero Timatanga. Tera telahi Apiha, Kai-whakahaere i te Ture, ko te Korona tona ingoa. Tana mahi "he rapu ite take ina mate tuku-tata tetahi tangata, mate aitua ranei. Ara kei nga wahi penei. Kitea ana te tupapaku tangata i roto i te wai, i liea ranei. Na ka tae te Korona ka kareretia atu elahi tangata o taua wahi, tekau ma rua, hei Runanga Huuri, hei rapu i te take 1 male ai taua tupapaku, he mea pehea ranei he mea pehea ranei." Ka kimihia e taua Runanga a, oti noa. Na, kite mea to ratou whakaaro, he moa whakamate kohuru taua tupapaku, ka pera te puakanga o to ratou kupu, a kia kitea te hunga i tupatoria nana i kohuru, ka hopukia ka kawea kia whakawakia ki runga ki to te Ture ritenga. Na, he tohutohu atu tenei kite kupu i puaki i te Runanga nana i rapu te matenga o aua Pakeha i patua ki Omata, kitea nei o ratou tinana i waenga huarahi e takoto kino ana.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18600531.2.5
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VII, Issue 9, 31 May 1860, Page 3
Word count
Tapeke kupu
433TE MAHI KOHURU KI OMATA. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VII, Issue 9, 31 May 1860, Page 3
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.