To mua Maori me to naianei Maori.
Imua i kapi te whenua nei i te pouritanga. Te tu ote Maori i reira he tu kino—ko te ahua kuare, ko te riri, ko te whakaheke toto. Tana ture o taua takiwa, "he toto mo te toto." Hapai noa te ringa a tena tangata a tena tangata kite patu i tana hoa, me tana hoa ano hoki ki'te whakangaro i a ia. Tana tikanga i mau tonu, he pakanga, he rongo pakanga—hurihuri noa, hikoi noa te iwi. Tena hapu tena hapu uru tahi kite kino. Whai haere te taua i tenei ra; he rake kua whaia ia e tetahi taua. Whai ngoi te tangata i tenei po, huri ke he takiwa ano, kua horo, kua takahia. Taiawhio noa te hunga tangata i te arai o te whakapono kore, o te karakia Maori—tupu noa ana nga hianga o te ngakau me Dga whakawai a Uatana. I rite to mua Maori kite mohuao ote koraha. Ara, ko te haere kirikau; ko te whare aluia kore, pai kore; tana kai he aruhe, he rarauhe, he kiore maori, a, i etahi takiwa ano, he kai tangata. Kahore he okiokinga mona i tenei ao, a mate noa—tomo kau atu ki tera ao o te muturiga kore, he kuaretanga, he pouritanga. Tana tu tenei, ta te Maori onamata—tona raarr.ae ki tenei ao, tona matenga alu.
Na, ka whiti ano te ra—ko te ra ote maramatanga, ote rangimarie. Pula mai ana ko te Rongo Pai o to Karaiti, toro haere ana i runga i te mala o te whenua; whai mai ana ki muri ko nga ahuareka o te alanobo, mete ako ki nga niabi ote aomarama. Here, kua m tangata te Maori inaianei. Tomo mai ko te Ingarihi, nohoia ana te whenua, ka tupu te Pakeha—marara haere ana taonga i whakakite mai ai, ka mau ki tera wahi ki tera wahi, putanoa puta noa. kilea ana ki Muriwhenua, kilea ana ki Rakeiura, i tenei takutai, pula noa ki tena takutai—whiwhi noa tera tangala, tera tangala, nohea ra i hapa. Ko tona tinana kua mahana i te kahu Pakeha; kua akona ia kite whakaara wbare pai mona; kua whakatuwheratia lioki ki a ia te ara e whiwhi ai la kite ora, kite whai rawa. Kua mahue te ha o te aruhe i te reka o te taewa e ngakia nei i lana maara; kua mahue te hopu kiore i tana aro kite patu poaka mana. Rere, keihea te tangata Maori e pai kia whakarerea tona tu onaianei mo to mua ? Rere, keihea ranei te tangata e pai kite whakarere i tana paraikete e mahana nei tona tinana, ana kahu hoki e maroke ai te kiri ? Keihea ra te tangala e aro kite whakarere ite kai nei, i te poaka i te taewa, ka hoki ai ki tana kai o mua, te karaka, te aruhe, te kiore? Keihea rate tangata e whakangakau kia murua warewaretia aiu nga akoranga a nga minita? Keihea oti te tangala e whakaae kia hoki atu te Pakeha me ana taonga, me lana hokohoko? Rere, keihea? Ina te kupu a letahi tangala Maori e whai whakaaro ana, "Te taonga a te Maori i hira ake, he Pakeha." Na, ma wai tena e whakahe? Marara atu nga Pakeha ki waenga i te Maori, ko te noho-whenua, ko te hokohokotaonga; kawea atu ana e ratou nga mea katoa e minamina nei, e manawanui nei te ngakau. Tena, tukua kia hoki nga Pakeha, ekoree whai takiwa kua tangi te Maori, Ilokimai, E! Ilokimai. Kua titoritori noa tana paraikete, kua hemo te kai mo tana paipa, kua waikuralia, kua ngaukinolia tana paiiii, kua whai kore, kua pakarukaru ona kakahu, e! keihea te toa Pakeha hei whakahoutanga mana i te hanga nei ? Ka maha nei nga tau i whskahoahoa ai, i noho marie ai, te Maori mete Pakeba. Ito orokotimatanga mai o te Pakeha, tukua ana le whenua ki a ia, he wahi ili hei nohoanga mona. No ka kilea na te whai rawa o te Pakeha i whai rawa ai hoki ratou, ka tuku ano ko tetahi wahi. Na le penei i maro haere ai te lioko whenua ia tau ia tau.—Tu-
kua ana e to Maori i le wahi i pai ai ia; purilia ana cia mona ake ko liga wahi momona, iitua ana te wahi.i.riro krtc iitu tika, kakc haere ana te tika nga o.te\vahi i toe ki a ia i te noho taia o te Pakeha. A, kowa.i tena e ki ana he "tango taliac/iie tango pokanoa la le Kawanatanga i te \Vlienua ote tangata? Keihea rate whcnu'a, kia kotahi, i tangohia tikangakoretia e to Kawanatanga? Kowai rate tangata, kia kolahi,. i lukinblia e ia? . # Katahi nei pea ka whakararua tcnei auU noho pai ote Pakeha ote Maori. Tera nga Pakeha noho whenua tepoari mai. nariionga korero iuia kore nei a le Maori'mo le whakatu "Kingi;" tera te wliakaioia e nga korero hanga.noa nei, mo te "pupuriwhenua," mete tino whakatakariri a ratou kite mahi poauau a Wi Kingi, ki tana pokanoa ki te takahi i a Te Teira e mca neiki te tuku. i lanaporo whenua; me to ohoriri lioki ki nga koburu kino a Ngatiruanui. Tera etahi e mea ana kia haere alu he wahi ke, ko etahi kua haere. Inahoki kua whakarerea a Kawhia. Noho ata ko Kikikoi me tana tangi uio lc Pakeha:— "Hornai me whakahau, N Tc tuku taua i telpo A Tipare, c moe atu nei. \ « Ko te v/airaa kei te E koningo ana te tau o taku ale Me he ia waipuke— Me he manu au e rerc ana!" ./
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18600531.2.3
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VII, Issue 9, 31 May 1860, Page 1
Word count
Tapeke kupu
928To mua Maori me to naianei Maori. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VII, Issue 9, 31 May 1860, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.