Thank you for correcting the text in this article. Your corrections improve Papers Past searches for everyone. See the latest corrections.

This article contains searchable text which was automatically generated and may contain errors. Join the community and correct any errors you spot to help us improve Papers Past.

Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

Kua maha nga whakaaturanga i whakaatu ai matou ki nga hoa Maori i nga tini he e tuputupu ake ana i roto i te noho maori, me te ata korero hoki i nga ahuarekatanga mona ana wbai ratou i nga tikanga o te pakeha. Heoi, tenei te whai hua ano pea a matou korero. Tena ano pea etahi e kite ana ite nupepanei kua whakatupu whakaaro i aua korero, a e whiwhi nei i ona pai. Tena ko te nuinga, aue! ko taua tu maori ano o namata. Ka tango ratou ite " Karere," ka rapu marire ki nga korero, whakaae noa mai-—tewbakaputa hua, hoki kauatu ki tana tu maori, "pena mete kuri ka hoki ki tona ruaki mete poaka i horoia ki tana kanga kite paru." Here, be tobe a-ngutu ta ratou kia nuj haere, kia whakatupu ingoa i roto i nga iwi o te ao—tera ke, te kirai ratou ite ara e whiwhi pono ai ratou kite pai, kite matauranga, kite whai rawa—tahuri ke ana ki te wbakamaumau taima i nga tautohetohe hanga noa iho, i nga korero whakaaro kore nei—pena hoki me laua korero whakatu Koia koa, ka whai i te tikanga o teiahi korero tara a te pakeha. Koia ra tenei kia korerotia. Tena ano tetahi bunga inanga—hunga whakaaro kore—kei

tona puna wai e runanga ana, ekorerorero ana, ko taua tikanga ra ano, ko tc wbakatu kingi mona. Nawai a, ka rite. Ka whakaaetia ete iti e te rahi ko te kotuku hei kingi. No ka karangalia ka whakaae tonu mai te koluku, He pono, ko au hei kingi. Ta te hunga kuare! I rite ta ratou whakaaro ki ta etabi o nga boa maori. Ka mea ratou ma te whiwhi ki to ratou kingi ake ka tino whai oranga ai. Aueaue! Kahore ano kia torengi noa le raka matekaito ratou kingi, rere, te abuareka o nga tangata—te tahuritanga i taburi ai kite kai, ka kai i tera 1 tera, pau katoa i te kainga kotahi! Otlra ehara ta matou korero inaianei i te Kingi Maori. He mea whakarite kau ia mo te kupu ra, he whakamaumau taima kau la te Maori. Kua oti ke e matou nga be katoa o te maori te korero, me etabi hoki oanalinibua. Me waiho a matou korero inaianei hei runga i tetabi o aua he—hei runga ile he kino rawa, ara, ko taua tikanga Maori e mau nei, ko te noho huihui. He maha nga hua kino 0 lenei tu tikanga—be kino mo te wairua, he kino mo te tinana. Ko te he luatabi tenei bei korero ma matou ko te he kite wairua; ko te he tuarua tenei ko le he kite tinana. E hara i te hanga nga raruraru wabine i roto i a koutou. Heoi tonu te mahi, he to Itc tangata kite aroaro ote Kai-wbakawa kia whiua mo te puremu, mo te tabae. Nohea rate nuinga o nga pakanga Maori me ana hua kino—ko te mate kai, ko te huna tangata? No taua putake ra. Ka riri le hoi tane, te tungane ranei o te wahine, ka mau patu, ka rere atu kite rapuutu. E kore e roa kua piri atu nga hoa, na kua waiho hei pakanga ma te iwi, na, ka whakaheke tolo, ka hinga to lenei, ka hinga to tera, a he nui te mate ole hunga hara kore mo le he o taua tangata kolahi! Rere! e pehea oti t le tikanga he a le Maori? Huihui noa te tangaia—te tane te wahine, te hoa marena te takakau, te kaumatua te tamaiti,—huihui noa, moe noa ibo i te whare kotahi. Heoi ra, kite mea koutou kia whakaolia enei raruraru, kia murua lenei ingoa kino, tena ra, whakarerea te tikanga Maori nei, ara, te noho huihui. Tena ano hoki nga ho mo te tinana. E kore enei e laea te korero i te lini. Teai wahi matou inaianei hei korero i nga hua maha o tenei hanga. Hua atu, me aralaki noa te korero inaianei i runga i tooa huarahi e piri ai te he—tenei ake ka korerotia nga rereketanga ole mate.

Kua mohio ra koutou, ma te manawa anake ka ora ai te tangata, te kararehe hoki. Tukua kia purua te manawa, ka mate. Koia hoki, ka taupau te tangata, ka pupuhi te pukapuka ite hau, na kua ma te toto; whakabangiaatu, ka puta te manawa, he manawa piro. Ka taupau ano ite ha reka hei mahi ano ite toto kia ma, ka whakabokia ano. Ko te mahi tenei a te manawa i ora ai te tangata. Na, kite kahore he ha reka, ka wh&kahokia ano ko taua ha piro, penei, e kore e ma te toto, kua whai koretia hoki taua manawa; hoki paru atu te toto 1 te ngakau, rere ana ki tena wahi ki tena wahi 0 te tinana, rere ngoikore ana ki tana mahi. Koia ano ra; ka moetokomaha te tangata maori ite whare kotahi—ha mahi tonu te manawa, a atatu rawa— piropiro haere ana te ba, piro rawa. Ao ake te ra ka haereere te tangata i waho, mete taupau ite ha reka, na, kua tika te toto; tena, kia pole ra, kua hoki ano ki taua wbare iti, tona lokomaba, ka moe huihui; na, kiano i roa kua piro ano te ha i te lini 0 te tangata, be noa ibo te manawa, kino noa iho te toto. He pena ano le mahi, wiki noa, marama noa, tau noa, e mahi tonu ana taua manawa be i nga po katoa, e whakakino tonu ana i te toto; na kua he rawa te toto. Te roanga 0 tenei, he mate kei te tinana; tona mutunga ko le tangata ka hemo. £ hoa ma, kei te matemate koutou. £ mate ana nga kaumatua, e mate ana nga llamariki. Ka pouri koutou, mete tangi, E ! ka hemo te Maori—tenei ake te ngaro rawa ai. Te whakaaro koutou kia taburi ki te rapu i nga putake e tupu mai ai te mat?, ka whakangaro i tena, na ka ora le tangata. Kia mohio ra koulou. Tenei te pulake ote oranga kei te toto. Kei te huka ote rakau Totara te tohu mo tana oranga. Kiamaroke tena, na ka mate te rakau. Waiboki ko tenei; kei te tolo te oranga ote tinana. Ka be te toto i te manawa kino, ka he ano hoki te tinana, ka rokohanga e te male, ka ngaro kite nrupa! Nakonei, e hoa ma, i tupu hohoro ai te mate i roto i a koutou, i toro baere ai. Ko te male e tupu ake ana he pulake ke, makonei ia e whai ngoi. Ko te he ra tenei 0 te noho huibui. Koia matou i mea ai kia whakarerea tenei tu tikanga Maori, ka whai i nga tikanga o le tuakana nei, ote Pakeba. Kei ki koutou e kore e taea; kaore, e taea ano. Kia uaua rate whai, ka tino whiwhi ai koutou. Inaboki nga tupuna ote Fakeha inamata. Ko tana whare he whare Maori nei, ko tana kakahu he kiri kararehe, ko tana kai he ika,

he manu, he aha noa .0 te koraha—kino atu tona tu i reira ito te Maori. Na whakarerea ana e tenei ta maero, whai ana ite tikanga pai, i te matauranga ki nga mahi a te hinengaro, a te ringaringa, nana, te nui 0 tenei iwi ote Pakeha iuaianei! Ko taua ara i kake ai te Pakeha kei te tuwhera ano ki a koutou. Mana ka whai i nga hikoinga 0 taua ara, mana hoki te whiwhinga kite ingoa nui. Ka koa matou mo te rongo 0 Katapere, ara, ko te mahi a nga Maori 0 reira kite whakaara whare papa, kite roherohe i a ratou whenua, mete kimi i nga mabi e tupu ai ratou. Ka mahi ra tera ka mahi! Kua tu nga whare papa ki Kaiapoi. Ko tenei wbare me tona laiepa, ko tena whare me tona taiepa, me tona kaari hoki. Tena ano ta Thaia Taihejva, he whare pai. E wba tahi nga rnma—he ruma kainga, he ruma nohoanga, be ruma moenga, he kauta. Tena anonga timere, nga wini, nga mahi ote kitini, mete tini 0 nga banga Pakeba. I haere atu matou ki reira kite tina imua tata ake nei. Ka taka te tina, me be tepu Pakeha. Na te hoa a Ibaia, na Hera i whakataka. Nana ano tana kau, patua ana eia te waiu liei pata, ano te pai; mete taro hoki, he mea tahu nana, pai atu. Kei Potiriwi hoki kua tu nga wbare papa 0 Te Wiremu Te Uki, o Paora Taki; a he whare pai ano to Tamati Tikao i Wairewa—he ma no roto. Ko nga pakitara 0 tenei whare, 0 etahi atu hoki, he mea pani ki te kotakota. Ka pai me i aro nui te hanga Maori kite pani i a ratou whare kia ma ai. kia reka ai. Tetahi hoki pai nga 0 a reira whare, ko te whai timere i tena whare, i lena whare. Nakonei i kore ai ki reira taua nanakia nei 0 te kainga Maori, ara whare puni. I korerolia ai enei e matou, kia waiho ai ia hei tauira ma koutou. Heoi ra, he korero nui tenei, kaore ano kia poto noa a matou nei korero, e taea oti te pehea, ina kua kite rarangi.

Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi

https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18600215.2.3

Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka

Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VII, Issue 3, 15 February 1860, Page 1

Word count
Tapeke kupu
1,544

Untitled Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VII, Issue 3, 15 February 1860, Page 1

Untitled Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VII, Issue 3, 15 February 1860, Page 1

Help

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert