Thank you for correcting the text in this article. Your corrections improve Papers Past searches for everyone. See the latest corrections.

This article contains searchable text which was automatically generated and may contain errors. Join the community and correct any errors you spot to help us improve Papers Past.

Article image
Article image
Article image
Article image

ngonui, ara, ko te wahi katoa ole Koroni c (akoto atu ana kei le taha kite Raki o enci rolie, ara, ka timata i le kurae whaka le Muri o Herekino ka maro tonu alu i reira, a te tihi o Maungatawhiri, ka maro tonu alu i reira, ate kurae whaka te Tonga ole Wahapu o Whangaroa; otira, ko nga wlienua e takolo nei kei roto i taua rohe, engari kua mutu le Tikanga Maori i runga kite likanga o taua Ture Whakarite Kooti Maori, 1858, ka kapea era ki waho. F. G. Steward.

I MEATU KI TE WHARE 0 TE RAWANATANGA, I AKARANA, I TE RUA TE KAU MA TAUT 0 NGA RA 0 HURAE, 1859. I reira:— A Te Kawana, A Kanara Koura, 1 A Te Retimana, A Te Takerele. Ko le mea kua oli te whakalakoto e te "Ture whakalakoto Ture-ili ki nga Takiwa Maori, 4858/' kua meinga kia lika ki tale Ture ma Te Kawana ratou ko tona Runanga e whakarite, i tenei wa i lenei wa, nga Takiwa hei taunga mo laua Ture, hei nga Takiwa ia kahore ano te Tikanga Maori kia mutu noa i runga, a e whakaputa ke hoki e whakakabore boki aua Takiwa. Na, tenci a Te Kawana le mea nei, mete uru ano mete wbakaae ano tona Runanga ki lenei meatanga, tenei te whakarite nei te karanga nei, ko taua wbenua kaloa e koreroiia ana kei muri nei, ka meinga hei takiwa taunga mo nga Tikanga o taua Ture; ka huaina lona ingoa, ko te Takiwa Maori o Mangonui, ara, ko taua wahi katoa o te Koroni e takoto alu ana kei te tali a kite Raki o enei rohe, ara, ka timaia i te kurae whaka te Muri o Herekino, maro atu ana i reira, a le lihi o Maungatawbiri, maro lonu atu i reira, a le kurae whaka te Tonga o te Wabapu o Whangaroa; oiira, ko nga wbenua e takolo nei kei roto i laua robe, engari, kua mulu te Tikanga Maori i runga ki le likanga o laua Ture whakalakoto Ture-ili ki nga Takiwa Maori, 1858, ka kapeaera ki waho, a tenei a Te Kawana te karanga nei ko tenei meatanga kia mana tonu a le 19 o nga ra o Akuhata e baere ake nei. F. G. Steward. '0 tenei korcro whakaaatualu na Thomas Henry Smith, tangata ole Runanga whakarite mo nga wbenua kua rabuilia mo nga Maori i te Porowhini o Akarana, e panuilia ana kia rongo ai te lokomaha kaloa. C. W. Richmond.

Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi

https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18590730.2.6.2

Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka

Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VI, Issue 16, 30 July 1859, Page 5

Word count
Tapeke kupu
420

Page 5 Advertisements Column 2 Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VI, Issue 16, 30 July 1859, Page 5

Page 5 Advertisements Column 2 Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VI, Issue 16, 30 July 1859, Page 5

Help

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert