ngonui, ara, ko te wahi katoa ole Koroni c (akoto atu ana kei le taha kite Raki o enci rolie, ara, ka timata i le kurae whaka le Muri o Herekino ka maro tonu alu i reira, a te tihi o Maungatawhiri, ka maro tonu alu i reira, ate kurae whaka te Tonga ole Wahapu o Whangaroa; otira, ko nga wlienua e takolo nei kei roto i taua rohe, engari kua mutu le Tikanga Maori i runga kite likanga o taua Ture Whakarite Kooti Maori, 1858, ka kapea era ki waho. F. G. Steward.
I MEATU KI TE WHARE 0 TE RAWANATANGA, I AKARANA, I TE RUA TE KAU MA TAUT 0 NGA RA 0 HURAE, 1859. I reira:— A Te Kawana, A Kanara Koura, 1 A Te Retimana, A Te Takerele. Ko le mea kua oli te whakalakoto e te "Ture whakalakoto Ture-ili ki nga Takiwa Maori, 4858/' kua meinga kia lika ki tale Ture ma Te Kawana ratou ko tona Runanga e whakarite, i tenei wa i lenei wa, nga Takiwa hei taunga mo laua Ture, hei nga Takiwa ia kahore ano te Tikanga Maori kia mutu noa i runga, a e whakaputa ke hoki e whakakabore boki aua Takiwa. Na, tenci a Te Kawana le mea nei, mete uru ano mete wbakaae ano tona Runanga ki lenei meatanga, tenei te whakarite nei te karanga nei, ko taua wbenua kaloa e koreroiia ana kei muri nei, ka meinga hei takiwa taunga mo nga Tikanga o taua Ture; ka huaina lona ingoa, ko te Takiwa Maori o Mangonui, ara, ko taua wahi katoa o te Koroni e takoto alu ana kei te tali a kite Raki o enei rohe, ara, ka timaia i te kurae whaka te Muri o Herekino, maro atu ana i reira, a le lihi o Maungatawbiri, maro lonu atu i reira, a le kurae whaka te Tonga o te Wabapu o Whangaroa; oiira, ko nga wbenua e takolo nei kei roto i laua robe, engari, kua mulu te Tikanga Maori i runga ki le likanga o laua Ture whakalakoto Ture-ili ki nga Takiwa Maori, 1858, ka kapeaera ki waho, a tenei a Te Kawana te karanga nei ko tenei meatanga kia mana tonu a le 19 o nga ra o Akuhata e baere ake nei. F. G. Steward. '0 tenei korcro whakaaatualu na Thomas Henry Smith, tangata ole Runanga whakarite mo nga wbenua kua rabuilia mo nga Maori i te Porowhini o Akarana, e panuilia ana kia rongo ai te lokomaha kaloa. C. W. Richmond.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18590730.2.6.2
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VI, Issue 16, 30 July 1859, Page 5
Word count
Tapeke kupu
420Page 5 Advertisements Column 2 Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VI, Issue 16, 30 July 1859, Page 5
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.