KORERO NGAKINGA KAI, HOKOHOKO ME TE MAHI O NGA KAIPUKE.
No te 15 tae noa kite 31 o nga ra o Mei. Ko nga rongo i puta mai i Poihakena, tae ana kite 18 o nga ra o tenei marama, kua puta mai ano hoki he rongo hou i era atu Koroni o Atareiria. Kua neke nga utu ote witi o te paraoa ki era makete; ko te utu mo te paraoa tuatahi £24, mo, te tuarua £l9, tae noa kite £22. Mo te witi, 9 hereni, tae noa kite 1 0 hereni mo te puhera, aetu a pera ana hoki nga utu ki Mereponi ki Atireira. Otira, tena nga tangata o Mereponi te mea ana, ekore e tuiuru ki enQi nga utu, ekore tenei nekenga e man, e kiia ana, ma nga witi e inaiiia mai ana i Mereka i era atu walii e whakahoki nga utu. Nui atu te pai mete hua ote kaanga ki Atareiria i tenei tau, e kawea nuitia ana ki te makete, e tukua ana kite 2 hereni mete 9 pene mo te puhera; e hua ana te ooti, e ili tonu ana nga utu mo te riwai, e £5 e £4 mo te tana. E meatia ana, era ano e nianakohia nga kai o te whenua a houanga nei. Ko ta matou tenei e mea ai ki nga kai ngakj tangata Maori, kaua te wa ruinga purapura nei e lukua kia pahemo kau. cngari me mahl nui e ratou. Ko nga unga mai enei o muri mai i lera Karcre, —ko te Kahera, he kune, 212 tana, Kapene Kaningama, tana ulanga he taonga, I langata eke; ko te Moa, he pereki, 237 tana, Kapene Paurene, he ulanga taonga, 5 tangata eke, no Poihakena enei e rua; ko te Ewhaia, he kune, 32 tana, Kapene Poroti, no Potiknpa, tana ulanga 540 puhera witi, 9£ tana liuka; ko te Katuhia, he hipi, HO6 tana, Kapene Kahi, no Ranana, he ulanga taonga, 245 tangata eke; ko ie Pererapene, he paaka, 224 taqa, Kapene Honi, heutango taonga, 7 tangata eke, no Poihakena : ko l&
Itoari Ahere, kaipuke lima, 200 lana, no Poihakena no Whakalu, he ulanga taonga, 0 langaia eke; ko le Waili Huana, kaipuke lima, 198 tana, Kapene Heratna, no Poneke no Ahuriri, no era alu wahapu o runga, lana uianga 436 hipi me elahi taonga, 5! langaia eke; ko te Perei, he perekitina, 108 lana, Kapene Anihuna, no Poihakena, he manga taonga, 8 langata eke; ko le Henara Tihatipura,. he kaipuke whai tohora no le Wiwi, 647 lana, Kapene Taruatarila, no Akaroa, no nga wahi wero tohora, tanauianga 2,400 kaho hinu lohora, US kaho binu paraoa, 24,000 pauua hilii lohora. Ko nga hokinga am etioi.-ko te Ihapera Han.iretona, he paaka, 258 lana, Kapene Witeretana, ko Niukahera, he pehanga kohatu ; ko te Kahere, he kune, 212 ta;ia, Kapene Kaningama, lana utanga 1 tana hinu, 8 hanaraweti lihi, 51 hanaraweii muka, 56 tana riwai, 11,000 whi if rakau kani, 50 lana kapia, 15 pokai ropi, 23 tangaia eke; ko te JVloa, he pereki, 257 lana, Kapene Paurenc, tana utanga !5£ tana kapia, 500 hiako kau, 2047 pauna huru hipi, 2 tana hinu, 5 hanaraweti hi hi tohora, 18 peke niaikuku kau, taringa kau, me elahi taonga, 17 langaia eke. ko Poihakena enei e rua; ko le Erieha, he kune, 56 lana, Kapene Kcene, ko Ahuriri tana uianga, 414 pou, 578 kaho taiepa, 7 lanawahie, 528pihi rakau, nie elahi laonga, 5 langaia eke; ko le Ewhaia, he kune, 52 tana, Kapene Poroli, ko Potikupa, tana utanga, 26,000 whili rakau kani; ko le Uoari Ahere, kaipuke lima, 290 lana, Kapene Tuari, he uianga laonga, 12 tangaia eke, ko laranaki, ko Whakalu, ko Poihakena. He rawe ki a matou te korero atu, ka whai ngoi 1 lenei wale mahi hokohoko ote tahatika, ko te lino lake tenei e hua ai te rawa kite Pakeha kite Maori. U mai ana i rolo i nga wiki e rua ka pahure nei, 62 kaipuke, huia nga tana, 1555, 194 langata eke,, nga utanga 8043 puhera will, 520 puhera kaanga, 177 puhera ooli, 100 puhera aporo, 8| lana riwai, 4 hanaraweii aniana, 18 kele pankena, 5 kaho piwhi 1100 pauna poaka whakapaoa, 57 hanaraweti poaka tote, 592 pauna hinu poaka, 1100 pauna pata, 50 pauna honi, 1 pouaka hua heihei, 6 heihei, 4 hoiho, 120 hipi, 52 poaka, 1 hiako kau, 600 pauna huru hipi, 200 pauna hihi tohora, 72 lana kapia, 40 lana kohatu kapa, 4;| lana muka, 570 tana wahie, 15 pou totara, 170 whiti pou whare, 15,000 whiti rakau kani, 105J pou, 1229 kaho 116,000 loetoe whare. Ko nga hokinga atu kite lahatika 54 kaipuke, 1197 tana, 67 langaia eke, mo ncra taonga.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18590531.2.10
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VI, Issue 10, 31 May 1859, Page 7
Word count
Tapeke kupu
782KORERO NGAKINGA KAI, HOKOHOKO ME TE MAHI O NGA KAIPUKE. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VI, Issue 10, 31 May 1859, Page 7
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.