WITI PURAPDRAv TENA a Te Tualana ratou ko Te Mele ko Te Paia kua whiwhi i le wili hou, no Atireira, i na runga maM le 'Eliona/he kune; hewiti pai rawa taua wili, i whiriwhiria mai ano hei purapnra. Ko te ulu mo lenei wili ina hokona aiu he iO bereni mo te puhera ki to raiou mira ki Akarana, i 1 hereni kilo ratou toa kei Purapura, abakoa tango nui lango ili. Maciie J4, 1859. . P A N UI T A N GA. ,a langain e biahia ana kia taia o L ratou panititiinga ki it* " Karere Maori," me luku ki le Tari oie Hokereiari Maori,ki le. reo Pukeha ki iq reo Maori; a,kite mea ;ka whakapaingia, ka lain kite kopaki o waho. Konga likanga ulu, ka pera ano nieote Nupepa Pakelia nei mete " NewZealander," : —ko tewabi ile reo Maori anake eutua. Me maiuu ulu ki a Te Wiriliana, ki le Wbare perehiotc " New Zealander," nupepa, katahi ka taia.' Kei reira ano boki elabi "Karere Maori" e pebi ana, hei boko, ki le biahiatia e le taogata. Ko le tikanga ulu lenei, 3 pene mo te mea kotahi, 5 bereni me le hikipene, mo le lau, kia lakoto nga utu, ka riro al nga Nupepa. NaTeMete, Hoa Hekerelari Maori. Te Tari ole Hekerelari Maori, Akarana, Maehe, 1858. r | ENA kei le whare boko ote Pakeba nona ■* le ingoa e mau i raro nei; nga Parau, nga Mira, nga Kakuraku, nga Kaheru me le tini noa iho o nga mea rnahi paamu, hei boko. A, e boko lonu ana ia i teKapia, ite Muka, i te lliwai, i te Wili me era aiu kai a te'Maori. Hori Kereama, Kei le VYapu i Kuini Tirifci. HEI HOK.O, mania, mete tatari, 163. 4 Mahine kokoti wili, nga utu 250. .. Kei a Te Pakarana.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18590516.2.10.2
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VI, Issue 9, 16 May 1859, Unnumbered Page
Word count
Tapeke kupu
301Unnumbered Page Advertisements Column 2 Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VI, Issue 9, 16 May 1859, Unnumbered Page
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.