KORERO NGAKINGA KAI, HOKOHOKO, ME TE MAHI O NGA KAIPUKE.
No ie 15 tae noa kite 30 o nga ra o Aperira. Ko nga rongo o naianei ka puta mai i Atareiria i Poihakena, tae iho ana kite 19 o nga ra o tenei marama. Kaore i ahua pai nga korero mo te mahi hokohoko i taua wahi, e ngoikore lonu ana ki Poihakena, ki Meriponi, a, ki Atireira i lino ngoikore rawa. Kahore kau he rcrenga ketenga o nga makete, e mautonu ana le ulu ole paraoa, ote wiii', ole riwai, ki era i korerolia i lera Karere! I le 9 o nga ra o Aperira nieaiia ana ki Poihakena, meake neke te inu ole paraoa ole wili; tena waiho kia lae ki le 19 o nga ra, kahore ano kia neke noa; a e kiia ana e nga kai hoko o Mereponi, ko le likanga i meaila ai kia whakanekehia te utu o te paraoa, lie likanga pupuri na nga kai whakatupu wiii o Atireira, he mea hoki kia kake ai le utu; heoi, e mea ana nga kai hoko o Mereponi ekore ano e rite, la le mea he nui rawa ano te witi ki Atireira, kite tonga, ki Tahimenia, ki Wikitoria ano hoki. Otira, kaore lenei i rile ki la o Poihakena tangata taiau i nga wiii, ebara ia i le mea ala tatau marire, ho mea whakaaro kau iho; ko lenci e iite lahi ana nga utuo te wiii c le paraoa ki Alireira, ki Mereponi inaianei, na, e lakitahi ana tc penei. Kotahi te mea pai te tirobia atu nei, kua timaia le kawea nuitia mai nga wiii oo latou nei lahatika ki ic makete. Kotahi ia le mea whakaketekete, he nui te witi kua pirau i le ua, i uaina hoki i te mea kahore ano kia oli le whakapu. Otira, te kitca he kaanga, a kite mea lie pono ano nga korero i rongo ai malou, ka lino kore rawa lenei kai. I mua, i uiaim
nuilia am lenoi mea ki tawahi, a whiwhi ana tatou kite moni; ko tenei kua kore, akuanci ka likina ano pea ki lawahi lie kaanga ma laiou, ka pera me le w'rti hoki e likina atu nei ki reira. He mea whakapouri ngakau tenei, a ki ie kore e malpa waweiia teiahi likanga ke, ka tau te rani ki a tatou. Kua lata lenai te wa ruirui, te wa whakalo, Ina e mea ana matou, me whakaputa j konei jte uaua o nga tangaia ki le whakatupu kai mo houanga nei. hei whakaea mo le korenga o lend tan. Ko nga unga mai enei i roto i nga wiki erna kua pahure nei.—Ko le Waili Huana, kaipuke lima, 198 tana, Kapene Herama, no Akaroa, tana manga, 93 nga lihi, 431 hipi i uiaina mai i Ahuriri, me etabi laonga, 55 la nga la eke no nga kai nga o runga ; ko te Ihapcra Hamiriiana, he paaka, 238 tana, Kapene Wilirilana, no Niukahere, he utanga waro, 263 nga tana; ko te Pirinihi Awhirera, kaipuke tima, 703 tana, KaponeHawihi, no Poihakena, i na Wliakalu, i na Taranaki mai, nga manga, 280 hipi, 62 reme, (kuao hapi) 1 puru, 48 kaho pata, 9 pouaka lihi, 1 kaln poaka, 32 poke purapura karaehe, noTaranaki, 55 langata eke; kotellera, he pereki, 121 tana, Kapene Pata, no Poihakena. he manga taonga, 9 tangaia eke. Ko nga hokinga am enei; ko te Kahcre, he knne, 212 tana, Kapene Kaningama, tana utanga, 50 tana riwai, 4 langata eke; ko te Moa, he pereki, 237 (ana, Kapene Paulene, nga manga, 20 tana riwai, 44 tana kapia, 16,882 pauna hum hipi, 448 pauna lihi, 107 hiako kau, 15 tangaia eke; ko te Perei, he perekiiina, 106 tana, Kapene Anihana, tana manga, 200 poke riwai, Jl2 peke kapia, 5 paihere hum hipi, 25 hiako kau, no Poihakena anake enei; ko te Torowhini, hekuue, 41 tana, ko Ahuriri, lana ulanga, 52 lana j wahic, 1 hoilio, me elahi laonga, 5 tangaia eke; ko le Ekiherihoa, he hipi, 682 lana, j Kapene Peiiipuru, ko Haina, he pehanga koihaiu; ko te Waiti Huana, kaipuke tima, 198 lana, Kapene Herama, ko Ahuriri, ko Poneke me era atu wahapu o runga, nga utanga, 12 peke paraoa, 8 lana riwai, me elahi taonga, 4 langata eke; ko te manuwao o Te Kuini, ko le Airihi, 26 purepo, Kapene Roringi, koPoiliakena ; ko le Ereka, he manuJ wao, 12 purepo, Kapene Kapiona, ko Potie- [ ke, ko le rerererc noa iho; koto Pirinihi I Awhirera, kaipuke lima, 705 lana, Kapene Hawilii, ko Taranaki, ko Wbakaiu, ko Poihakena, he ulanga laonga, 12 tangaia eke. U mai ana i KMahatika. 40 kaipuke, huia j nga lana 1154,-117 tangaia ckc, nga uta- | nga, 5054 puhcra wili, 100 puhcrapaare, 44 I pulifira kaanga, 618 pu'uera aporo, 24 'liana-
raweti riwai,l2banara\veii aniana, 50 pauna paia, 56 pauna boni. 9600 pamia poaka, 2240 pauna poaka wbakapaoa, 2240 pauna hihi loliora, i banaraweii muka, 2 pouaka hua heiliei, 6 lana liiako towai , 55i tana kapia, 2 tana anva paraoa, i2skuroiiu iiiim ioborn, 44 poaka, 4 1101110,10 1(311, 1 poli weera, 750 pou me nga kaho laicpa, 29,000 loetoe wbaj-e, 58,600 whhi rakau kani, 575 lana wabie. Ko nga hokinga ki le lahalika4s kaipukc, luiia nga tana 981,—175 tangaia eke, me nga laonga. Ko nga utu hokoboko enel lae noa ki lenei takivva. Mea Paraoa, Paraoa, luaiabi, 20/. le tana. Paraoa,mama, i6l. to lana. Paraoa, no nga niira Maori 12?. lac ana ki le!6L Pihikeie, e piki ana e heke ana nga utu. 225. 265, te rau pauna. Taro, le robi 21b., 4Jd to od. Papapa, Is. 3d. te pubera. Kai Ke. Teti, 91. t 91. <os. le pouaka. Iluka, 4d., 6d. te pauna. Kawbi, lOd. le rauna. Raihi, 2d. 2d£. lepauaa. Hopi, 555. mo le banareweii. Kanara, lOd. te pauna. Tupeka, 2s. 6d.,55. mo le pauna. Mea o te Mara, Wili—7s. 6d< te pubera Kaanga—6s. 6d. te pubera. Ooli, ss. le puhera. Itiwai 5/., SJ. 10s.. te tana. Aniana, 6d. le pauna. Tarularu maroke, (e nui ana) hi. le lana. Kapia, 91. \QI. mo te tana. Pala, 2s. 3d. to 2s. 6d. Hcki, 2s. od. per dozen Poaka wbakapaua, 4s. to Is. 2. ' Kararehe. Hipi, 255. 545. mea koiabi. Kau Waiu, SI. \<il. le mea koiabi. Kuwao Kau, 25, 40 hereni mo te mea kolahi Poaka Me Era Atu Kat. Te piwbi mete pirikahu, 6d. mo te 7d. mo le pauna koiabi. Poaka, (moa tote, moato(ckore,)sd. me lc6d
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18590430.2.8
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VI, Issue 8, 30 April 1859, Page 6
Word count
Tapeke kupu
1,075KORERO NGAKINGA KAI, HOKOHOKO, ME TE MAHI O NGA KAIPUKE. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VI, Issue 8, 30 April 1859, Page 6
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.