TE WHAKAKITENGA HUA, PUAWAI, WITI, AHA, AHA.
He tohutohu atu tenei ki o matou hoa tangata Maori kaore ano i rongo noa ki taua mea kite whakakitenga Hua rakau, Puawai, Witi, me nga hua katoa o te kaari o tc paamu, ka turia a te 17 o nga ra o te marama e haere ake nei, o Maehe. Ko la matou e whakaaro nei ka pai, kia tokomaha nga Maori e kilea ki reira kite whakakite i a ratou mea, otira e hara i te mea bei whakakite kau i a ratou mea, engari he mea pai kia kitea bei hoa tautotohe pai ki ncra Pakeha, kia kitea hoki te pai o a nga Maori mea i whakatupu ai kia riro hoki i a ratou etahi o nga utu honore. Na nga whakakitenga penei i tupu ai te ahuwhenua, me taua tautohetohe pai ki nga whenua katoa o te ao; ka whai tetahi ko tana kia pai ake, ka kawe tetahi ko tana kia paiake; a na aua tautohetohe hoki i tino pai haere ai nga kai katoa o te maara o te paamu. Kahore nga kai ngaki tangata Maori i mahue i o ratou hoa Pakeha i te mea e mahi nei kite whakatupu i nga tino ka£
papai ole maara ole kaari bei kawe mai ki te maketea i ngakawengamai lioki i a ratou mea pera kia whakakitea, e riro torm ana ano i a ralou elahi o nga ulu honore e hoaiu ana ki le tangata nana nga mea i neke ake te pai. E rarangi nei elahi o nga kai e meatia ana kia whakakilea, koia nei;—lie witi, be paare, be ooli, he pi, he pine, lie kaansa, he purapura karaihe, he korowaho tnnapi, he riwai, he kumara, he laro he puka, he kariparaoa, he karata, he aniana, he pitinila, he paukena, he kamokamo, he kukuma, he merengi, me era aiu kai o te maara;—he aporo, he pea, he kuini, he remana, he aha ;—he nekaiarina, he pitili, he kerepi, me era alu hua, me era atu hua, tona lini, he tini ano hoki nga puawai e whakakitea, me nga rakau Maori. Na, he maha enei mea hei niahi ma o laton boa Maori, me kaore ranei e neke ake ite pai o a ratou mea i runga i a tiga Pakeha.. Ko ta maiou e mea ana, he pai rawa kia lokomaha nga tangata Maori e urn kite k'awe mea mai kite whakakitenga ka turia nei, ki le whakapula hoki i to ratou fuohio i to ralou kaha i runga i tenei tu tautotohe, me kaore rauei € riro le papa honore ki a ratou*
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18590228.2.8
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VI, Issue 4, 28 February 1859, Page 5
Word count
Tapeke kupu
439TE WHAKAKITENGA HUA, PUAWAI, WITI, AHA, AHA. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VI, Issue 4, 28 February 1859, Page 5
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.