I te Karere o te 15 O Hepetema o te tau kua pahure ake nei i whakamohiotia te hunga korero i tenei Nupepa ki nga Ture hou. erua, tona taunga kei nga Iwi Maori, he mea wbakatakoto e te Runanga wbakatakoto Ture o Niu Tirani. Korerotia ana i reira le lake o aua Ture hou i wbakaritea ai, iiei mea hoki e ahei ai i Te Kawana te whakauru i nga Iwi Maori e noho moluhake ana i nga Pakcba a e mea ana kite whakatupu i a ratou ki runga ki nga tikanga marama, e whai ana hoki kia rile te ahua ki o ratou luakana Pakeha, kia whakarerea nga riienga Maori o mua, kia tango hoki ki o Ingarani ture hei whakakapi mo aua riienga. Ko nga Ture hou e korerotia amneikoia nei ko "Tc Ture wbakatakoto Ture-iti ki nga Takiwa Maori, 1858" a, leiuhi, ko te '"Ture whakariteKooli Maori, 1858." Ko end Ture i whakamaorilia i laia hoki ki le " Karere Maori" kia mohiolia ai e nga Iwi Maori. I peneiiia atu ano hoki te kupu ki o matou boa; ko aua Ture ekore e whakairihia noatia ki riga wah; katoa, engarv bci nga Takiwa anake ma Te Kawana ano e vvhakarite bei launga mo aua Ture ra, a ekore ano hoki e wbakaritea noalia e Te Kawana nga Takiwa bei peratanga, cngari. ma le kiiea ano e ia kei lehiabia pono le lofcomaha ole lumga nohe ! tana wahi ki;t
whakawhiwhia ralou ki laua likanga, kaiahi ano. Kei tenei ka taia te korero o te whakaritenga ole tualahi o nga Tukiwa pera, Kei roio i lenei 'l'akiwa hou a Peowhairangi, a Hokianga, me tetahi tahi o Whangaro'j. Ko nga Iwi Maori e noho ana ki laua wahi o te inotu nei kna hiahia noa atu ki nga Likanga Pakeha hei likanga ano 1110. ratou, kia noho hoki ki raroi taua whakamarumaru lahi e noho nei o ratou hoa Pakeha, ara, i aua Ture tahi. Ho tokomaha o ratou rangatira kua whakaturia hei Kai-wha-kawa Maori, a kua inahipono enei ki runga ki taua likanga mahi i runga i to ralou wabi i mohio ai, kuauwhakauru hoki i to ratou kaiwhakawa Pakeha. i a Te Kerenene, i haereere nei ki tana wahi kite mahi wliakawa.. Ite taenga hoki oTe Kawana ki reira i te limalanga o te tau kua patmre nei,. ko-. tahi ano te whakaaro pula noa, kola hi hoki le kupu a nga rangaiira i wliai korero ki a Te Kawana, ko le kupu whakakolahi kite Pakeha hei iwi kotahi, koiahi hoki Kuini hei niatua, koialii hoki Ture hei kai ara hi, Na, aianei ka ai he whakakiienga ma laua iwi i le pono o a ralou kupu i korero ai ki a Te Kawana. Ko matou kei le rnahara lonu tena e rite, tena e tupu e neke haere tonu laua hvi i runga itepai; Woiho tonu heiwhakalauira ma era aiu iwi i Niu Tirani,, i ie pai o to ratou whakahaere. Kei nga Kai-whakawa Maori ano. tetahi wahi nui e lupu ai e welo ai, otiia ka tupu ano, engari kia mataara : whaia, hopukia le mohiotanga ki enei nga malii hou ka pa nei le ringaringa, aua einangere. Tetahi hoki uia tonulia nga likanga e nga Kai-whakawa Maori, me anga lonu le kanohi kite Kaiwhakawa Pakeha ka whakaiuria hei lumuaki kia tika tonu hoki i runga i tana lohutohunga iho te mahi a ona hoa. aua rawtf e hanga likanga ma ratou i rungai a ratou mahi whakawa. He tini ano nga mea e ngaro nei ano i a ratou, me ako ano ka kitea, olira ko nga mea e meinga ana kia mohioiia e ratou kahore kau tetahi e ngaro tonu kite mea e wliai taringa ana e whai ngakau ana kia whakaakona, ahakoa ngaro inaianei ma te manawanui raua ko te ata tohe marire e tiki ka riro mai. Teiahi hoki me ata korero marie taua pukapuka o Nga Ture kua lukua atu ki a ratou inaia lata nei. Me korero ano me v. hakaako hoki i enei Ture hou erua i korerolia ake nei. He waimarie ano lo ratou, la le mea he tini o ratou hoa Pakeha kei a ratou e noho ana ko ona puna o mua iho ano hei haerenga atu kite tiki mohiotanga mana ? na o
ralou hoa Pakeha hoki i whakaako i lohulohu i mua, a inaianei hoki e whakaaro ana maiou lena e pai tonu ki le tohutohu kite whakamarama i nga mea pakeke i nga mea e tua ngaro nei tona tikanga. Ivei le whakaaro iho matou ekore e lino roa ka ai he puianga kupu ma matou mo nga tangaia 6 tcnci lakiwa whakarile hou, ara, kia penei he kupu ka pai, kei le mail tonu te tikanga whakahaere pai o taua iwi, tana noho lika, tana rongo hoki kite ture, rite tonu ki tana piri ki a Te Kuini me tona maia me tona ahuwhenua e kitea nei inaianei, e whakairihia nei liei tauiratanga iziai ma era atu Iwi Maori o te moiu nei.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18590228.2.4
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VI, Issue 4, 28 February 1859, Page 1
Word count
Tapeke kupu
841Untitled Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VI, Issue 4, 28 February 1859, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.