KORERO NGAKINGA KAI, HOKOHOKO, ME TE MAHI O NGA KAIPUKE.
No te 15 tae noa kite 28 o nga ra o Pepuere. E tae ana nga rongo o Poihakena kite 12 o nga ra ote marama nei. Kua kapi nga Makeie i le kai, a e kawea lonulia mai ana; kua neke ake te hua o te kai i ta te tangata 1 whakaaro iho ai ki nga watai katoa. E ntaina nuitia mai ana hoki te Witi mo le Paraoa i Oropi i Merika, na nga uiii nui o hou* anga uei i kukume mai. Na', ahukoa he wbenua mamao era akuanei ko te utu mo aua kai ka iti ilio i te urn e mealia ana mo a lalou mo a le hunga noho taia, a aianei na ralou anake nga kai e tangohia, kite kore e whakaputaina he kali a o nga kai malii paamu o konei kite kore hoki e pai kite whakangawari iho i nga utu o montia ana mo nga witi mo nga aha, e whakatupuria nei ratou. Kua korerotia e mniou le uianga paraoa mai witi mai ki konei i Atareiria, mf* le itinga haereianga o nga kai pera e uiaina am ana i konei, waihoki; me tahuri mai ano nga whakaaro o nga Maori ki enei kua ntaina lioulia mai, ara, ki nga puhera witi, 6u00; ki nga puhera Uaanga, 800, i uiaina mai i
runga ile Moa, Na, lera ano hoki tetahi,kua tupu te mohio o nga tangata o runga ki te Makete o Akarana, he Makete pai mo mea e mahia ana e raiou, no te mea hokf e ngoikore ana o konei kai ngaki tangaia Maori: ka kite ano nga Maori i le tika o tenei kupu me he mea e korerotfci ana e ratou nga utanga o nga kaipuke e rarangi ilia i raro rtei: ka kilea i reira nga kai kua kawea mai i Potikupa> i Otakou, i Ahuriri, i. roto i- nga, wiki erua kua pahure nei, 2557 puhera witi, 505 pub era paare, kaGre i penei te ma ha o nga kai pera i utaina niai i 0 talon nei wabapir; ko te nekenga ake o a raiou. 266 puhera will, 501 puhera v paare. Emea a«a matou-. me ata whakaaia marire nga Pakelia me nga tangaia- Maori o tenei P 1 to o te Motu nei ki tenei- mea, ara, kite kore, lieoi kua pai noa iho raiou ki ie wha--karere, kite ruke atu, i nga mea e puia ai he pai ki a raiou; kua pai noa iho kia waiho ma era kai ngaki o iNiu Tirani te putanga kt mua, ko ratuu bei nuiri rawa whai noa ai, he noa iho ai. Tenei ano ia enei mea whakamarama i te ngaknu i roto i aua whakapouri nei, ko te ma hi hipi e nui haere ana mete mahi whakatnpu huru liipi. Ite Makete tuarua oTe Pakarana mo le hoko hum hipi i whakaluria 1 te <6 o nga ra o tenei marama he maha nga huru hipi i whakaaria kia hokona, a riro katoa ana, he utu pai ano teuiu; 2700 hoki nga hipi i hokona atu e laua Pakeha ra i te 24 o nga ra, mau tonu hoki nga uiu kite nui, he oranga ngakau tenei mo nga Pakeha uta i nga hipi meake nei u mai i Moalana Pe, i runga i le Iwini Ta. Ko nga unga mai enei; ko te. Moa, he pereki, 237 tana, Kapene Pauiene, no Porhakena, tana utanga, J 540 peke witi, 200 peke kaanga, me nga taonga, 8 tangaia eke; ko te Hiri Para, he pereki, 175 tana, Kapene Weliwuru, no Potikupa, tana uianga, 1567 puhera witi, 505 puhera paare, me etahi taonga, 2 tangata eke; ko te llaparaiba, he kata, 50 tana, Kapene Parane, no Otakou, tana manga, 550 puhera witi; ko te Erieha, he kune, 56 tana, Kapene Keene, no Ahuriri, tana utanga, 749 puhera witi, me nga taonga, 5 tangaia eke; ko te Pekeha, he kune, 45 lana, Kapene Paraea, no Ahuriri, tana utanga, 91 puhera wili; ko te Piriuihi Awhirera, he kaipuke lima, 705 tana, Kapene Hawihi, no Poihakena, i na Whakaiu, i na Taranaki mai, tana utanga, 170 peke purapura karaihe, 564 hipi, me etahi paiiiere, 20 tangata eke. Ko nga hokinga ata enei; ko te Ferera-
pene, lig paaka, 224 lana, Kapene Honi, k-o Poihakena, tana manga, 50* tana kapia, 55,578 pauna pala, 2850 pauna lihi, 750 pauna aporo, 800 pauna purapura karaihc, me etahi laonga, 25 tangaia eke; ko te Hukihera, he kune, 22 lana, Kapene Wepiha, ko Aburiri, tana manga, 800 pou me nga kabo laiepa; ko le Hira, he kune, 68 tana, Kapene Panane, ko Aboriri, lana utanga, 50,000 whili rakau kani, 10,000 toeloe whare, 5 tana paraoa, me elahi laonga, 8 tangaia eke; ko te Akuira, he kaia, 27 tana, Kapene Aotini, ko Aburiri, tana ulanga, GOO pou me nga kalio taiopa, me etahi laonga,.7 langataeke: ko leMoa, hepereki,2s7 lana, Kapene Paulene, ko Poihakena, lana utanga, 17,000 pauna huru hipi, 15 tana kapia, 980 puhera papapa, 400 biako kau, 11 hanaruweli wheua, 5 banaraweii maikuku kau, 15.000 taringi pi hi, 896 pauna tilii, 40 puhera aporo, me elahi laonga, 20 langaiaeke; ko te kaipuke lima ko te Pirinihi Awhirera, 705 tana, Kapene Hawihi, ko Taran-aki, ko Wbakaiu, ko Poihakena, he ulanga laonga, ouou nei, 9 tangaia- eke; ko le Airihi, he manuwao, 26 purepo, Kapene Roringi, e rererere ana ko nga Wabapu o runga, ko te Kawana ma 1 eke i runga.; ko te Mouhama, he paaka, 198 lana, Kapene Makitonara, ko Meripoui, lana utanga, 150 tana riwai, 100 pauna pala, 49 pauna lihi, me elahi laonga, 17 tangaia eke; ko le Wiremu Walibana, be paaka, 480 tana, Kapene Makawharana, ko Poi~ bakena ko Ilerona, he pebanga kau. Ko nga unga mai enei i le lahalika, 54 kaipuke, huianga 1ana859,104 langaiaeke, nga ulanga, 2531 puhera wiii, 50 puhera kaanga, 262 puhera aporo, 40 puhera piiiti, 2 puhera paare, 2- lana riwai, 18 banaraweii atiiana, 56 puhera purapura karaihe, 1400 pubera kolakoia, 50 banaraweii muka, 400 pauna huru hipi, 40 pauna honi, 5 banaraweii poaka whakapaoa, 54 takai ropi, 130 hipi, 600 pou me nga kaho laiepa, 15,000 loetoe whare, 80,800 whili rakau kani, 407 tana wahie, 5 kau, 5 hoibo, 4 banaraweii piwhi. Ko nga hokinga alu kite tahaiika, 55 kaipuke, 918 lana, 117 tangata eke, me nga taouga. Ko nga ulu hokohoko enei, tae noa kite nei takiwa:— Mea Paraoa, Paraoa, tualahi, 201, le tana. Paraoa, tuarua, AQI. tetana. Paraoa, no nga mira Maori taeanaki lel6J. Pibikele, e piki ana e heke ana nga ulu.. 225. 265, le rati pauna.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18590228.2.11
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VI, Issue 4, 28 February 1859, Page 6
Word count
Tapeke kupu
1,108KORERO NGAKINGA KAI, HOKOHOKO, ME TE MAHI O NGA KAIPUKE. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VI, Issue 4, 28 February 1859, Page 6
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.