INIA.
Kei nga "Karere" mo nga marama o Hune o Hurae e mau ana nga korero mo tera whenua mo Inia, me nga korero mo te whawhai ate Ingarihi kite iwi tutu ra, ki nga Hipoi; tena pea e manakohia enei rongo e o matou tioa tangata Maori. E kiia ana! ahakoa kahore ano i ata mutunoa te whawbai, enro tonu anate papa i nga faoia o Ingarani. E wbatiwhaii tonu ana hoki ana Hipoi oanakia ki tera wabi ki tera wabi, i te mea ka tutataki ki o matou boia, bingatonu te pare, kura, ko nga tupapaku he tini, me nga durepo ate boa riri ka riro mai. No te 8 o nga ra o Oketopa e toru nga parekura i roto iiauarangi kotahi, he wabi ano be wabi ano. Ko o matou i hinga i roto i nga parekura, he toratopu rawa, wbakamifaaro noa ana nga Hipoi ki tenei, e mea ana, na te Atua i arai te mate i ora ai o matou • ko taua iwi hoki eharai te iwi whakapono ki a Te Karaiu; na, mea ana aua Hipoi whakapono kore ra tetabi ki tetabi, "He Atua nui te Atua o nga Karaitiana." Ki ta naa rongo puta tata mai nei i inia, e kiia anafe
liihiri ana le mahi a o matou Hoia kia wawe le ue ki Aura, kite whawhai kirefra, lieoina ano hoki te wabi e maia ai nga Hipoi inaianei, etuaiki te arouro o 0 matou boia. Ko nga ua o te Hotoke kua mulu, lie wa kino rawa boki tera ki Inia, e wbakamutu ana i nga main kaioa, a, ka baere tenet nga boia ki laua wabi ki Aura. Her wbakaotinga tenei mo te whawhai: tonamutunga, ko teboa riri ka wbakangaromia rawatiu, ka wbakamararaiia rawatia atu. Ko Roari Karaire te ingoa ole lino Ha nga lira o nga Hoia.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18581231.2.5
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 22, 31 December 1858, Page 4
Word count
Tapeke kupu
309INIA. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 22, 31 December 1858, Page 4
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.