WHARE TURORO KI AKARANA.
No nga pukapuka a Tupaea, iramutui ki a Taraia, a Turei hoki, kite Rata ote Hohipera i kite ai matou ka uru pea nga Maori inaianei ki tenei tikanga whakaora, ka haeremai kia rongoatia nga mate pera me tenei e korero* tta net e Tupaea, roe i kaua hoki te mnbia e te Rata; penei, mate rawa te tangata. £ pouri ana matou no te mea kaore e tino wbakaaro nga Maori ki nga Hobipera kua wbakaturia mo ralou kite molu nei. He tioi nga tangata e ora kite ao, me be mea e boboro ana te kawenga niai kite Hobipera i tc itinga auo o te mate, kaua e waibo kia nui baere. Ko tenei waibo ana te mate kia tino kaba rawa, katabi ka kawea mai kia rongotia, inabi noa ana te Rata u ana, a te ora te turoro, ka tahuri nga Maori ka wbakabe i tana maki, kaore, na ralou ano te be, kibai i boboro te kawc uiai. Ka pouri etabi o o matou boa Maori kite rongo nei, e, kua mate a Rata Ribi o Wbangauui; be boa pai leua be tangata atawhai ki nga Maori, a i lino pai boki toua tiaki i nga turoro i kawea ki le Hobipera ki W'baiiga-
nui kia rongoiia c ia. No te 19 o wga ra o* Hepelema i nemo ai ia, ko te panga o tona mate kei te ngakau pu. b Akarana* Hepitema; 13;. 1858; EkorcveTe Rata,— Tena ra ko koe. Ka nui toku aroha ki fr koe i ruoga i to atawhai ki au, E Rata. Tena ra, ko koe. Ahakoa kei lawhiti taku. tinana, kei a koe taku wairua. E koro, ka nui taku wbaniiharo ki tau rongoa i whakaora i am ka nui te pai ki taku iwi katoa mo tau whakaoranga i toku mate puku, a tapahiai anae koe,. a, ora ana toku mate; na to ko*ua mabi tobu ko te Atua, na to mabi pai. Kei mea koe e ware ware koe i au, kahore, tena ano au te haere mai na kfa kite i a koe! E rata, kite puia mai be mate bou ka boki mai ano au kia mabia e koe. He waiata tenei naku ki a koe : , Kaore te aroha roohaklhuki ana ! Xe panga mai ki an me be abi c toro, ! N » Tupaea Te Wiuta. [Kia Te Rata Makarana,. Akarana. Akarana, Hepitema, 1838. kF£ VJ° '"* V* °, Hur ai ka lae mai abai* kileHobiperak, te kawe mai i taku male ki teHohipera, kite Rata, kia rongoatia taku mate, na te kupu aroba o Te Pihopa ki a TeRata, Ano te aroha o tera ki au, na, ko te coa tenei o aku marama e noho ana i te Ho--512f fc^JfJ k ? Hepitema teuei marama ka puia nei au ki waho i te 28 o Hepitema. ° u E boa, *Te Rata. Tena ra ko koe ka nui toku aroba ki a koe, na te mea ka nui ta atohaiianga ki au, to mabi pah oK. e boa, naTe Atua te wbakaaro ki nga tunaH? i! a ara V na l 0 mabi lohut *«» kite ataJbai, korua ko tana maiua i te rancri ko te 5i?5- a i? pllsoW k ° to tana Kawan * K a taua Kuin , na ratou tokotoru te wbakaaro ki nga Pakeha ki nga Maori o Niu Tiran? Heoiano taku aroba ki a koe. Kia Te Rata NaTuaEi. Hobiperat Takua,
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18581116.2.5
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 19, 16 November 1858, Page 3
Word count
Tapeke kupu
569WHARE TURORO KI AKARANA. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 19, 16 November 1858, Page 3
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.