E te nohoanga o te Runanga Nui o Nui Tirani i pahure tata ake nei, e rua tahi nga tino Ture i whakatakotoria, tona taunga kei runga kei tangata Maori. Koa tini nga matanga atu ki nga hoa Maori, ko la te Kawana i tino wbai ai ko te wbakauru ko* te wbakakaba i tabling** biabiapoqoaoakianiaraoga ake iroto its kawaretangakiabapaiDgahoktie iwi, be mea tango ki nga. rltenga marama o te Pakeba. Te Kawana i per* ai; ko ia hoki loTe Kuini Abua ki tenei i?beona. Na, wbakamaoritia ana tetabi Pukapoka i ng% Tare o Ingaraoit lufcoa aaaki nga tangaia Maori bei wbakamarama ki era nga ritenga; takoto ana tenei kei tpna aroaro nga korero wbakaatnalu i nga pa take ana Tore lika, Tore a>arama> i noha tika at te Pakeha fci lini nei. nga wbakainpttranga tangaia. Kola bofcifco aua Tore ta ta Ingarani lwi i Trbakakororia aL Koia hoki ko tana T«m ta to Ingarani tangdta pono r rongo tona pi i matapoporfrnui ai. Koia hoki ko taw Ttire lanantea nni iwaiho heltiaki kei hapar mana. Wuihoki ko enei nga Tare e rua i korcroiia dkeia,kua wbakatakoUm'abei nea wbakakaba i era nga Iwi Maori c nobo inombake nei i te Pakoba, a» hiabia ana kia \raiho ko auaTure labi a«o • arabina nei
c liakina nei o rntou boa Pakeha, bei arab? her liaki i a raiou. Ko te ingoao le luatahi o eneiTure " Rote Ture whakaiokolo Ture hi mo nga Takiwa a ka laia tend ki le Karere nei. Ko te ingoa ote ma o aust Ture, "Ko teTure whakarile ite likanga ole Whakawa ki nga TaUwa Maori, '* aka lukua tcnei e tera am "Karere." Kaaii pea be ktipu ma malou i konei, erangi, kia korerotia e nga tangataeneiTure erua ka wliakamaoritia atu nei e tcnei Karere, kia taea nga kupu le kohikobi e ratou, ka tabi pea etabi kupu ma matou bei wbakamalaratara i nga likanga. Kotabi ra ia kupu ka panga atu i konei, ara kia mobio nga boa Maori ki eoei Ture, beoi ano tona lannga, kei elahr Takfwa ma te Kawaua e wbakaiite. Ekore e wbakaritea noatia e Te Kawana nga Takiwa bei taunga mo enei Ture, engari ano kia Lino kilea e ia le pono o te hiabia o te hunga e nobo ana i laua wahi kia peratia, mete kotabilanga ole whakanro. Ko taTe Kawanai mea ai, ko le whakakite i te huarabi tika ki nga Iwi Maori, ko te wbakaatea boki kia puare kV tona aroaro; kaaii mana: na, ka waihoma ratou tc svkakaaro kite hacre i taua biurahi, kia peka ke rancL
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18580915.2.3
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 15, 15 September 1858, Page 1
Word count
Tapeke kupu
430Untitled Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 15, 15 September 1858, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.