KORERO NGAKINGA KAI, HOKOHOKO ME TE MAHI O NGA KAIPUKE.
No te 15 tae noa kite 31 o nga ra o Hurai. Ko nga rongo i Poihakena, tae ana kite i o tenei marama. I na Whakatu mai, na te tima nei, na te Waiti Huana i kawe mai. E kitea aua i konei le pa 4 o te kaipuke lima, hohoro tonu te bokiboki. Kahore he rerenga kelanga o nga Makele o Atareiria i muri mai o tera Karere, e man tonu ana te paraoa kite 120 mo te tuatabi, ki le £lB mo te luarua. E abua neke iii ana te witi, mo nga mea papai, 8 hereni, mete hikipene tae noa kite 9 hereni, tae ana nga mea lino pai ki te 9 hereni mete hikipene; ko nga will kibai i pai, e riro ana kite 7 bereni me te hikipene, tae noa kite 8 hereni, e hurihia ana hei kai hoiho, e nui haere ana boki te r uiabiaki taua kai. Mo te ooii, 7 hereni, tae noa ki le 8 bereni, kei te,pai hoki te tikanga. Mo le paare, 7 hereni mete hikipene, tae noa kite 8 bereni. Mo te kaanga, 8 hereni, tae noa ki le 8 hereni mete hikipene, otira e riro whakauaua ana tenei. E kore ana te pine me te pi, ko nga-uiu mo enei kaore i karangatia, enjari e manakohia
tonutia ana enei me nga kai boibo katoa. Ko Atireira te puna o te witi me nga kai pera o Alareiria, a e whai ngoi ana nga ma* kele o reira i te wa i puta mai ai nga rongo 0 laua wajii. Ko eiahi o nga kaipuke o Poihakena i lae alu ki reira kite tiki witi, hoki kau ana kahore he ulanga, na te kore witi tetahi, na te nui o te utu, ka ma, 8 hQki hereni mo le puhera. E tae takitahi ana te win ki Aiireira, ki era aiumaketeboki o Atareiria, a ewhakaaroananga tangaia e molno ana ki laua mea, ekore pea e hoki nga um, engari ki to ratou whakaaro, ka neke m ake. Huia katoaiia enei rongo, e ahua pai ana mo nga iangaia whakatupu kai i >iu lirani, mo nga kai o tenei tau, a mo a houanga ano hoki. Na, heoi nei ta matou, ko te whakahua ano i te kupu ka whakapuakiua tonuna nei i tenei tau i tenei lau, ara, kia ahuwhenua tonu le hunga wbakatupn kai ki te whakanui i nga ngakinga. Ko nga unga mai i roto i nga wiki erua ka pahure nei, koia nei; ko te Pekabu, be kune, 45 laua, Kapene Paraca, no Poihakena, be manga taonga ; te Tarawera Paraiti, he kata, 50 tana, Kapene Maka, no Ahunn, nga manga, J2 puhera aporo, toko 8 tangaia eke ; ko te Waiti Huana, he lima, 330 laua, Kapene Hone Makarini, no nga wahapu o ruuga, nga manga, 2 tana tihi, 158 lupi, 1100 pauna pata, 18 puhera purapura karaebe, 52 pubcra ooii, me etabi taonga, 17 tangata eke. E rua le kaa ma waru rawa alio nga ra o laua kaipuke pai, i te rerenga atu i Onebunga kua hoki mai; tae ana i taua takiwa ki Taranaki, ki Wbakalu, ki Poneke, ki Poli Kupa, ki Otakou, e rua ra i ui ai ki aua wahapu katoa, i te ahunga atu ite hokinga mai ano hoki. He mea nui tenei, inaboki katahi nei ka tika, ka bohoro te bokihoki k\ konei ki nga wahapu o runga, kotabi ano marama kua tae atu,kua hoki mai te rongo o nga kai nga o tera pitootemotu nei, rite tonu boki ki nga ra i whakaritea bei taenga atu ki tera kainga ki tera kainga: ko tetabi kaipuke u mai, ko tepaaka pai nei, ko te lloaripihi, 343 tana, Kapene Kani, no Ranana, be ulanga taonga, 18 tangaia eke, 1 purupai. 1 boibo momo pai rawa, he lame kahore he hoiho o Niu Tirani bei rite ki tenei le pai, kaiabi te boibo pera ka u mai ki tenei motu. Ko nga hokinga enei, ko le Henare, be kune, 42 tana, Kapene Warihi, nga utauga, 21,686 whiti rakau kani,* 6,000 toetoe, 12 tana walrie ;-ko te Emiri Arihana, he kune, 99 tana, Kapene Rikitana, nga utanga, 100 liana wahie, 20.000 wblti rakau kani, 1000 nwatawata, me etahi tao»ga, 3 langata ckc;—
ko te Kuini, he kune, 53 tana, Kapene* Eruera, 10,000 whiti rakau kuni, me nga taonga, tomo lonu:—mo Ahuriri enei katoa: na, ko tellaparaiha, he kaia, 49 tana, Kapene Parane, Jie ulangi taonga, ko Taranuki, no nga kaipuke o Ranana nei, no te Paraili raua ko te EkimoCa aua taonga ;. ko te Ekimota, he hipi, 767 lana, KapeneKipihana, he pehanga kohaiu, e rere ana ko Kuama :—ko te Moa, hepiriki, 237 tana, Kapene Paurene, nga manga, 87 tana riwai, 3 tana muka, 2 hanaraweii lihi, 600 puhera papapa, 16,000 pauna aniana* meetahi taonga, 13 tangata eke; ko teHuana, hepiriki, 149iana,Kapene Anihana, nga utanga, 67 tana kapia, 47£ tana riwai, 10 banaraweii aniana, me eiahi taonga, 3 tangata eke ;—ko Poihakena enei erua. Kua u mai i te tabatika, 28 nga kaipuke, huihuia, 857 tana, 42 tangata eke, nga manga, 3207 puhera witi, 442 puhera kaanga, 11puhera aporo, 1 pouaka hua ke, 5 kete kumara, 50 paukena, 41 paihere rakau hua, 10 hanaraweii lanapi, * tana paraoa. 2 pouaka ika, 100 pauna pata, 20 pauna lioni 20 hauarawcti poaka wbakapaoa, 70 hanaraweii poaka tote, 20 hanaraweii muka, 45 hanaraweii aniana, 34 tana riwai, 5 lana hinu, 9 poaka, 61 kau, 109 pou totara, 1500 poupou taiepa, 3050 pou me nga kaho taiepa, 247 tana wahie, 51,000 wliili rakau kani, 54,000 toetoe whare, 2 nga poti. Ko nga hekinga kite lahaiika, 50 nga kaipuke buihnia 754 tana, 46 tangata eke, me nga taonga, Kaore i rere kc nga makete i era i lubituhi ra. Ko nga mu hokoboko enei, lae noa ki tenei lakiwa. Mea Paraoa. Paraoa, luatahi, 20/. te lana. Paraoa, luarua, 18/. te tana. Paraoa no nga mira Maori 14/. tae ana ki te!6/. Pibikele, e piki ana e heke ana nga urn, 245. 28s. lerau pauna. Taro, te rohi 21b., sd. Papapa, Is. 3d. te puhera. Poaka Me Era Atu K at, Te piwhi mete pirikahu, 6d. mete 7d. mo te pauna kolabL ( Poaka, (mea tote, mea tote kore,) sd. mete 6d Mea o te Mara, Witi—6s. te puhera Kaanga—6s. 6d., 7s. te puhera. Ooli, 7s. te puhera. Riwai SJ. 10s. 6/. te tana. Aniana, 2d. 3d. te pauna. Tarutaru maroke, (e nui ana) 5/. tc lana. Kapia, 9/. 10/. mo te tana.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18580731.2.14
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 15, 31 July 1858, Page 6
Word count
Tapeke kupu
1,094KORERO NGAKINGA KAI, HOKOHOKO ME TE MAHI O NGA KAIPUKE. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 15, 31 July 1858, Page 6
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.