PANUITANGA.
Whare Utu Moni, Akarana, Hurai 8, 1858. Kua pai a Te Kawana kia whakaturia enei rangatira Maori A Rawiri Whatino, o Motupipi, A Eruera Tatann, o Parewakao, A Herewine Wiriana, o Motupipi, % A Meibana, o Takaka, bei Kai Wbakawa Maori mo te takiwa ki Tc Aorerc. C. W. Richmond. Tari o Tc Hekerctari o te Koroni, Akarana, Hune te2B, 1838. HE PamiUanga tenei kia tnobiotiaai, kua whakaae te lino Kawana la nga kite tikanga ulu e man » raro nei mo te kawenga i te Mera pukapuka ki Akarana ki Taranaki, boki am boki mai, bei te i o nga ra o Hurai e baere aka nei limata'ai, na W. J. Uihi, ko te tikanga ulu 700/. i te tau. W, Gisborke, Hekeretari. He Wbenua enei kua riro i te Kaw&natanga. porowdini o akarana. Te Takiwa ki Whangarei. Ruarangi, (35,000 Eka.) Nga Rohe. Ka timata ki Ngaioka kite bikuwai o te awa o Tauraroa, ka baere i roto i te awa o Ruarangi, Kahutoki, Kiporo, Papakarangia, Wharekawhetu, Tai te Kaumvhakao, ka . ka ma hue te awa fakalaka ki Waiotira
ka haere i roto ole wai o Watoiira, Pakarate Wai, a, ka lika-tonu ki Taka-te-arai, ka whui te wai Te Ngako-o-lellauhau, ka anga ki le Marangai, ka tulaki ki lerohe o Waipu, ka hacre i te rohe o Waipu, ka tutaki ki le rohe o te kainga o Male ki Ngaioka. Pakiri. (38,000 pea nga Eka.) KO NGA ROHE. Ka timaia ki Pakiri, ka rere ki ma ki ic Rauporoa ki Ohaukawa, ka rcre i le rohe o Te Tuaiini (Mr. Churion) raiou ko Hori Te More, ko Te Kiri, puia noiki Huipapa, haere noa i tana rohe puia noa ki Whangaripo, haere noa i rolo i Whangaripo, puia noa ki te awa o Hoteo haere lonu ki Kataroa, Ngaloka, Kailoto, rere noa ki Paekauri, ka lae ki Paekauri ka haere lonu i te rohe o te wlienna kua hojkona ki a Te Kuini, puta noa ki le Manga o Whangatean e lata ana ki Pukekeo, ka haere lonu i te whaiaha, a, te Ti, a Omaha, ka whakataka Whakatuwhentia,haerc tonu luhono noa ki Pakiri. Ko te mom hoki ko Uawere e houiai ana ki rolo i enei rohe.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18580731.2.12
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 15, 31 July 1858, Page 5
Word count
Tapeke kupu
368PANUITANGA. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 15, 31 July 1858, Page 5
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.