HUIHUINGA KI PUKETAPAPA.
No te Tairei, no te 26 o nga ra o Maehe, i huihui ai nga Maori o Puketapapa, o Pukaki, o Ihumatao, o Papahinu, o Orakei, me etabi o nga tangata o Hauraki o waikato. I tu te buibui ki Pukeiapapa. E ono, e whitu ranei rau nga tangaia i tae; be tlni nga kai Maori 1 wbakatakotoria, ko eiabi kai hokl a te Pakeba i bokona ma nga langaiaoiehui.ara, 3600 nga robi, 1 kau, I poaka, 9 peke huka, mete ti, mete paia. He taro, he tibi, lie pihikete, be ti, nga kai i wbakatakotoria ma nga Pakeba i tae kite matakitaki. Ko enei kai i wbakatakotoria ki ruuga ki nga tepu ki rotoki te tahi wharau; 7 kumite roa o taua wliaran: ko nga moni i utua ai aua kai Pakeba <O7/, Kuaoti noa atu te whakarite e te kai wbakaako Maori o taua kainga, kia limataria te mabi a te bui kite karakia, kite kobikobinga moni boki mo te Whurekarakia, Na, peratia ana, a, 23/. Bs. Id. nga moni i kobikobia; ka mulu, ka webewebea peneitia aua moni; 1 \l. i wbakaritea mo te hangunga o te Wbarekarakia ki Mangere, 12/, ss. Id. jmo tera Wbarekarakia ki Pakaki. K Ko le tino take i karangaiia ai taua liui> he korero mo Te Ahiwuru e noho ra ki
Puketapapa, ara, kia boki ranei ratou kl Waikato ki to ratou kainga lupu, kia puritia ranei kia noho touu kite wbenua e mabi nei raiou inaianei. ; Na Koroniria Tokuwaha, o Te Ahiwaru, i tiniaia te korero J ka mea ia. Qaere mai, Haeremaioku malua; Haere mai oku teina; Haerd mai kia kite i te pakarutanga o toku waka. Muri iho, ka wbakalika ko etahi o ona hoa, ka korero; otiia, kaore i kaha i la Paora Tuhaere a ratou ko Ibaka Takaanini, ko Hobcpa Otene* ko nga tangata nona te mana o te wbenua. Ka mea boki ratou* me nobo tonu anoki reira. E ma nga ra i korerotia ai nga tikanga, kaiabi ka tubitubia kite pukapuka.—Ko noa korcro enei. . Euketapapa, Maehe 26tb, 4858, Kua whakaac a Hobepa ki Pukeiapapa kia lukua ki Te Ahiwaru, bei kainga pumau mo ratou, mo o ratou tamariki i muri ia ratou, ake, ake; a, wbakaae ana te Hunanga ote Ahiwaru bei kainga pumau mo ratou. Hohepa Otene, Erueti Hingawai, tona + tohu. Ko nga kai litiro, Ko Te Para, Ko Tamati Ngapora Me era atu 21 ngaingoa. Na, katabi kamca nga tangata o Papabinu ara, te bunga i whakanohoia ki reira eMobi Te Ahi-a-te-ngu me etahi atu, kia peralia boki telabi pukapuka ki a raiou, na, whakaaetiaana; koia tenei. Pukeiapapa, Maebe 26tb, 1858. Ka tukua e matou, e Ihaka Takaanini, e J? oI U T e Ahi -a-te-ngu, e Hone Te Mtihu, e Te PeipeneTe Tibi, e te iwi katoa o To Akilai, ko te wahi whenua, ko Papabinu te ingoa, kia Ngaiitamaoho, ki aNgatibinewai, ki a Ngatibinemulu, hei kainga .pumau mo ratou, mo o ratou tamariki, ake, ake. tona Na Ihaka Takaanini X tohu Na Mohi
iona Na Paora Kina X loliu Me ara atu Tokowaro. Ko nga Kai liiiro— Ko Te Para Holiepa Otene Me era alu Tokowaru. I te toru o nga ra o te liuihuinga, ka korerotia ko eiabr o o ratou likanga ake, oiira kihai i ala oli, waibo ana ma le huibuioga nui e wbakaoti, e meatia nei meakc lu ki Ngaruawabia A ki Waikalo.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18580430.2.3
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 9, 30 April 1858, Page 1
Word count
Tapeke kupu
570HUIHUINGA KI PUKETAPAPA. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 9, 30 April 1858, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.