TAONGA HOKO, KEI TE PARAKI HOIA.
KO nga taonga e mau i raro nei ka riro te hoko, me he mea e haere ana kite Kuatamata o te hapu hoia 58 ui ai, i te 9 o nga haora i te ata taea noalia te 4 o nga haora muri awalea o ia ra, o ia pa, ko oga utu ano enei e man i raro neir
He mea papaf bait ano nga mea e man i runga nei, be inea wbrriwbiri mai i Ranana too nga hoia, na te Kai ikiro mea nte tenei hapu, Da reira f lino meatia ai be mea pal ano.
Whare Utu Moni, Akarana, Maebe 2 r 1858. Kua pai aTe Kawana kite raea, fco le wabapu r nobioiia ne> lona ingoa ko Whaingaroa, kite laha bauauru, ka boaina lonuiia a nmri ake nei ko Rakarana, a ni6 pera (oou fona iogoa ki nca Dukaoiika kaioa ole Kawanatanga. C. Wr Richmond*
lOiari raea hiraka kopaki £ s« d. potae , . , . 0 6 0 JOt " P»bi tarautete , * 0 9 0 <1000 " Pihi tarautete poraka 0 4 7 77 •* tawhi whero . # i 40 0 . 64 " kahimia 0 9 5 0 20 karauna hiriwa 0 0 30 iari roca whakapaipai biciwa . 0 4 0 400 pea putu 0 12 6 400 pea patu 0 45 0 4000 bate ... 0 2 6 25 iari pibi kakahu luatabi 750 ** pibi kakabu tuarua 0 i2 0 0 7 6 500 pea paraihe hu 0 4 6 400 paraibe kakaha 0 4 4 300 pouaka mangumangu bu (mea nui) 0 0 5* 200 pungorungoru . 0 0 400 pungorungoru . . . 0 0 7 500 heru . , . . . 0 0 5-
100 paraibe heu . . 0 0 9 iOO maripi, paoka • . 0 0 40 600 taora . . 0 1 3f 200 kete kai (poraka) 0 4 6 300 hale poraka 0 3 41 Tarau poraka , . „ . 0 7 9 Tarau ke r mea pai rawa , 4 40 0 Tarau tuarua . 1 0 0 Taru luatoru „ 0 42 0
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18580315.2.7
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 6, 15 March 1858, Page 5
Word count
Tapeke kupu
327TAONGA HOKO, KEI TE PARAKI HOIA. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 6, 15 March 1858, Page 5
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.