Te whakahokinga o Te Kawana ki ta nga Rangatira o Hokianga.
Te Kohukohu, Hokianga, Hanuere 13, 1858. E mara ma, e nga Rangatira o Hokianga, tena ra koutou. Tenei ahau te hari nei, te whakawhetai atu nei ki a koutou, mo to koutou karanga aroba kia au ka tae mai nei ki to koutou awa pai ki Hokianga. Ko ahau tenei, ko to Te Kuirii ahua, te whakaae atu nei, te whakapai atu nei ki a koutou kupu wbakahonore, ki a koutou ku-
pu wbakapiri mai ki ic Kawanatanga o Ingarani; ara, ki nga kupu e takoto nei ki to koutou pukaptika, ki nga kupu hoki a nga rangatira i whakapuakina mai ki toku aroaro i lonei ra. Ekore e wareware ia au, kongaiwi o Hokianga nga tino hoa aroha o te Pakeha o mua iho ano. Ekore au e wareware ki nga tohu aroha o tenei iwi, kihai ra i waiho i runga i te kupu anake, erangi, kitea nuilia ana ona tohu aroha e le ao katoa. E tino whakaae atu ana ahnu mo koutou pu tenei ingoa, ko nga tamariki aroha o Te Kuini ko ona langata pu ake boki. £ tino whakaae ana ahau ki to koutou kupu wbakauru mai kite mahi whakabaerei nga ture tika, kite pehi hoki i nga kiuo ote whenua, ka okioki tonu toku wbakaaro ki runga i a koutou mete mabara ano toku ngakau ka rile pai ia koutou a koutou kupu ka homai nei kia au—kei te matatu tonu toku liiiro, ki nga Rangatira ki nga Kai whakawa Maori hei hoa mahi, uei whakakaha ia au kite mahi pai kua tukua mai ki taku ringa e to tatou Kuini. Ko tenei. me puta i konei toku whakawheiai mo to koutou mahi bapai i te lure i nga takiwa kua pabure ake nei, me to koutou whakauru, whakamana boki i ta koutou kai whakarite whakawa pakeha. Kei te hari toku ngakau ki tenei wbakakitenga ka kite atu nei au ki era hoa oku, he kanobi be kanohi, ka korero alu nei be mangaj be mangai? ka rongo alu nei ki o raiou korero pai, aroha. Kei te matau pu ahau, ahakoa ara he kino; ma enei hoa oku e korero mai nei kiaau, ma raiou e pehi, ekore e tae kite nui, ekore e tutuki kite roa, kua laea e ratou. E matau pu ana toku binengaro, ekore e hoki te ingoa pai o nga iwi o Hokianga o mua iho ano, heoi le iwi i mau tonu tona tikanga atawbai kite pakeba ote timatauga iho ano; kahore be tikanga ke alu mana kite pakeba ko te atawbai anake. Heoi ano taku kupu ki a koutou, kotoku ngakau aroha pu* ka whakapuakina atu nei, me toku whakawhetai atu mo to koutou aroha nui kia au i runga i te tikanga o te whakamanuhiri; ko tenei, ekore e wareware i a au taku baerenga mai ki Hokianga, ake nei ake nei; me taku manaaki aroba ki a koutou hoki ekore e mutu. Heoiano. . Na to koutou matua aroba Na Te" Kawana T. G. Browne. Kia Makoare, Te Waka, Rangatira, Te Wbarepapa, Moibi Tawbai, Te Qtene, Wi Waka. Ki nga rangatira katoa o Hokianga.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18580201.2.11
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 4, 1 February 1858, Page 17
Word count
Tapeke kupu
530Te whakahokinga o Te Kawana ki ta nga Rangatira o Hokianga. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 4, 1 February 1858, Page 17
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.