Thank you for correcting the text in this article. Your corrections improve Papers Past searches for everyone. See the latest corrections.

This article contains searchable text which was automatically generated and may contain errors. Join the community and correct any errors you spot to help us improve Papers Past.

Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

NGA TUPUNA OTE PAKEHA.

(HE ROANGA) He tini nga atua horihori o te Piritone. He tohunga ano o ratou, hei ako karakia ma ratou. Ki to ratou reo he Ruiti aua tohunga: kite tangata Maori, he tohunga. Ko nga kaumatua, ko nga tangata niohio, i kua hei Rum. Ko nga kai whakarite whakawa ote iwi aua Ruiti ra. I whakarooao ratou ki nga whawhaitanga, ki nga totohenga a nga tangata, a tetahi ki tetahi; na ratou ano i whakarite, a rongo rawa nga tangata ki a ratou korero. I whawhai eta hi ki nga rohe o o ratou kainga, na nga Ruiti i whakarite. He kohurutanga, he tahaetanga ranei, na raiou i whakarite. Me he mea e fcore c rongo tetahi tangata ki la ratou whakaritenga, e kore laua tangata e mkua mat kia hacic mai ki nga patting tapu. He lino

matenga tenei mo tauxt langala i hoi ra ; e kore hoki telahi tangata e laia am ki a ia, e kore e kai lahi me ia, e kore tetahi langala e korero ki a ia. He tokomaha nga taitamnriki o nga iwi ole Piritone i akona e nga Ruiii: e rua lekan o nga lau i noho ai ki nga Ruiii, i whakaakonaai e Fatou, a pau noa i a raiou nga karakia, nga whakaaro, a nga Ruiti. Ito he nga Ruiii kite whakaako i nga taFlaniariki ki le whai-korero. Kahore i whakaako i a ratou ki le korero pukapuka. ki le tuhituhi; engari, kite whai-korero, kia pai ai la ratou korero ina haere te iwi ki teiaua. Ki ta nga Piriione ki, e kore nga aiua e pai ki a raiou, kite kore e-hoatu he tangata hei pa in nga lapn. Ka pa le mate ki tetahi rangatira, ka haere ranoi te iwi kite laua, katahi ka man ki nga rakau ririki, rangahia ana. He langala, he hipi, he ka«, kohia katoatia ana ki rolo ki taua mea raranga, lahuna ana ki teahi; he mea laltu ora. Ki ta ratou ki, ko te lino whakaljere pai ma o ratou atua, he langala kohuru, he tangata tahae. He temepara ano o ratou. I hanga aua lemepara ra i roto i te ngaherehere: he mea hanga ki nga kowhalu niinui; he mea whakatu nga kowhatu taka noa: ka watea a waenganui. Kahore he luanui o aua temepara ra. He rakau i waho mai o nga kowhatu, lukawhawe noa: he mea porotaka le tu o nga rakau. I waho mai o nga rakau, he maioro, he mea km. Ko nga oueone i opeliia kite taha ki waho ole awa keri. I reira lata ano i te laha o aua teinepara ra, he awa wai, he puna rauei; he mea tapu rawa te wai nei. Na. i waho rnai o etahi o nga temepara he pukepnke oneone, he mea hanga ano na te tangata. Ka puta mai nga ttuiti ki reira kite kauwhau kite tangata. E kore hoki nga tangata e tukua kia haere atu ki roto k» te temepara; he tapu hoki no te temepara. He maha nga atua ote Piritone: he aiua to le awa; he atua to te roto; he aiua to te maunga; he atua to te ngaherehere. I pai te mahara a nga Piritone ki nga wahine. I meatia ano te wahine hei Ruiti, hei kai whakaako mo nga langata, I meaiia ano te wahine hei rangatira mo tona iwi mo tona iwi. He maha nga tan i raru ai te Piritone i muri mai i te taenga o Hiha ki Ingarani. He whawhai lonu te mahi | he maha nga parekura, he tini ole Piriione i hinga: me kore ka lino ngaro rawa atu nga Ruiti i te Romaiia, te patu. Na, i taua wahi kahore nga langata o Roma i maiau noa kite Atua

pono. He ngakau kino o ratou ; kahore hoki ratou i aroha kite PirUone i male nei i a ralou. Ka mate he iwi i nga tangaia o Roma, ka whak;ilaurekarekatia, kawea aiu ana etahi ki Roma, hokoa atn ana. Na, i muri mai i aua whawhaitanga, e warn pea tekau o nga tan i muri niai i le nratenga o lo laiou Kai-Whakaora o Ibu Karaiti, ka tae mai leluhi Kawana whakaaro pai ki Ingarani. Ka mea ia i roto i lona ngakau, "He alia le pai kia hnna rawalia nga Piritone?" Ka mea aiu ia ki ona hoa, ki nga tangata o Roma, * ; Ki te lobe tonu laiou ki le patu i tenei iwi, e kore ratou e noho pai. Engari me whakaako i a ralou kite ngaki wiii, ki le hanga whare; me whakaako ano ralou ki to tatou reo: ma reira ratou ka aroha mai ai ki a talou, a ka pai tonu ratou hei hoa mo tatou: ma reira ka whakatupu rangatira ai ralou." Ko Akirikora te ingoa o iaua Kawana. No le rua o ona tau i noho ai ia i Ingarani ka limata l& hanga whare-kura: ka whakaakona nga laniariki a nga rangaiira Piriione kite reo Romana: ka whakaakona hoki nga rangatira ki le mahi mara, kite mahi kari. Nana ano i ki aiu kia mauria mai i tona kainga he rakau pai, he -pititi, he aporo, he paramu, he tvaina, a whakatokia ana, —ka lupu. I reira ka limata ratou te mahi ara, hei ara nui ki nga wahi katoa o Ingarani, kia pai ai ta ratou baere aiu ki lera laone, ki lera taone. Nana hoki i dko nga tangata kite hanga wbnre kowhatu, kite hanga whare pereki; a no to ratou mohiotanga ka mahue i a ralou nga whare kino o mua. Katahi ka whakaiakoloria e taua Kawana he likanga pai, he lure: ka hanga hoki he whare whakawa. Ka toiiutoliuugia hoki lie wahi hei wahi hokohokonga ma iiga langaia i lera laone i lera taone. He makete ki a matou te wahi hokohokonga He iwi kiri-ma le iwi o Roma: e kore e pai ki le kiri paru, kite kakahu paru. No reira ka hanga e ratou be whare kaukauranga mo ralou i ten laone i tera taone, kia baere alu ai nga langata ki reira kite horoi i o ralou kiri i nga ra kaioa, kia ma ai. Ko nga tamariki a nga rangatira i baere alu ki nga kura, a i pera *o ralou ahua me lo te Romana. He kakahu pakeha hoki o ratou kakahu. Kei mea koutou, e noho karakiakore ana Ingarani i taua wa. He loUomaha nga tangata i karakia: he tokomaha i noho noa •ho. Kahore matou i mohio, kowai ranei te langata nana te Rongo Pai i kawe mai ki Ingarani. Ki ta etahi, na PaoraApoloro i kawe mai: ki la etahi, na nga tangata kc.

He ahakoa, he lini nga langnta i rongo ki la 1 e Karaiii kupu. I te whakamatenga o nga tangala o te Karaiii e le kingi o Roma. ka mat;iku eiahi ki le noho i loua kainga, kei whakamatea boki ratou. Ka rere mai etahi ki Ingarani, ka kauwhau kite Piritone. Ka whakaakona ie Piritone kia aroha kite Atua, kia aroha ki a Ihu Karaiti nie le rongo ano ki ana lure, kia aroha hoki tetahi ki letahi. He tokoinaha nga rangalira i whakapono, iriiria ana. He langaia ano no ratou i kiia hei Minila, hri Pihopa. Na, ka whiti mai ie maramatanga ki roto ki le ngakau o te Piriione. Na, he maha nga tau i noho pai ai to Piritone, i kake haere ai tuna matauranga ki nga tikanga pai. Ka luaina nga rakau hei kaipuke. Ka whakaiupuria le witi r ka kainga e ratou : kihai i pan. Ka ulaina tetahi vvahi ki runga ki le kaipuke, ka kawoa ki Roma, ki etahi whenua ke. hei hoko. Ka whakamutua te patu a letahi a tetahi. Katahi ratou ka inohio kite mahi waiu-kau, hei pata, hei tiihi. Ka whakaiupuria te hoiho, te kau, kia tini. Kihai i takiiaro, ka liaere te Rongo Pai ki nga wahi kaloa o lo aiatou motu. lie ha nga whare-ktira, he hanga whare-karakia, le mahi. Hooi ano, ka takolo te pai i le whenua, a he roa noa iho. Na, tetahi o nga panga mai o te kino ki te Ha hi o te Karaiii i rolo i Ingarani, koia tenei. Ivo te kingi o Roma i taua takiwa-ko tana knrakia, he whakapakoko. Kino rawa le ngakau o taua kingi ki le Rongo Pai o lo tatou Ariki. Ka whakatakotoria e ia he tikanga, kia kana tetahi tangala whakapono e tukua ki nga mahi rangalira o roto i le whare o te kingi, kin kaua ano e waiho hei rangalira. He whakapakoko anote karakiu a teKawana e noho ana i Ingarani i taua takiwa. Na, ka taemai taua t;kanga ki Ingarani, ka korerolia e taua Kawana ki nga tangata o ie Hahi. Ka ki niu ia ki a raiou, kia whakarereae nga langaia a le Karaiii, kia hoatu he patunga lapu ma nga Atua horihori. Ka mea atu ratou ki a ia: "E kore malou e pai kia whakarerea te karakia pono; kotahi anake iioki te Atua e aroha nei ki a matou, e inoi atu nei matou ki a ia." Ka ki atu te Kawana ki a ratou " E kore koutou e tukua kia mahi i nga mahi ote kingi: e kore koutou e waiho hei rangalira. Heoi ano taku mea tangala alu ki a koulou, hei hoa kouiou moku. Katahi ano ka puia laku kupu whakamate mo koutou." Na, ka niataku etahi i te riri a te Kawana; kiltai i pai kia mahue

a ratou mahi me nga mea hoki i riro inaimft ratou hci uiu mo la ralou mahi. Na, ka whakarerea e eiuhi le karakia pono. Ko etahi i kawea aiu ki le whare herehere; he lokomaha i whakamatea rawatia aui. Na, ko nga langaia i male i rnnga i te whakapono ki le Alua, —i pai lo ratou matenga; i moliio hoki ratou e arolia ana le Alua ki a ralou, a, ahakoa le mamae ai i lenei ao, ka whiwhi ano ratou ki le oranga toiuuanga, ka noho lahi ralou kite Alua i te rangi. Na, e rua nga tan, ka pula lie kingi hou mo Roma. He langaia no te Ilahi laua kingi; a whakamutua louuiiaana e ia le whakamaie i nga-langaia o te Karaiti. He maha nga Piriione i meatia hei minita, hei Pihopa, hei whakakapi mo nga mea i male. Ko etahi i whiii atu ki lawahi kl te tuawhenua koniili ai, whakatakolo tikanga ai, mo le Hahi kia noho pai ai. Ko etahi i haere aiu kite laha ki raro o Ingarani, ki lekaweatu i te Rongo Pai ki reira. No te mea kahore ano i ala mohio noa nga iwi o taua wahi, i te tawhili hoki, le lae vwe atu ai te Rongo Pai ki reira. Te whai-minitatanga, kihai ralou i hoi ki la te Karaiii karanga, rongo lonu mai ana ki tona reo. Katahi ano ka pai le lupu ole Hahi i rolo i to matou motu; ka toloro atu ki lenei kainga, ki lenei kainga. Na, ahakoa rangatira noa te Romana i mua, no muri ka lieke te lupu o tona rangatiratanga, ka tupu ano te rangaiiratanga o ngaiwi i mate i a ratou i mua. Na, ka mahue a Ingarani i a ratou, ka hoki kite tiak: ilo ratou whenua kei riro. Kihai hoki i kaha kite pupuri i o ralou kainga. E >vha pea o nga rau tau i noho ai te Romana ito matou motu. Kotahi mano ewha rau o nga lau kua pahemo i muri mai i taua mahuciangu: oliia kei tawahi ano nga whare i hanga e ratou; tera ano hoki nga ara i hanga e ralou e haerea ana ano e te tangata. Heoi ano. Na, ko laku korero ki nuiri he korero whakapouri: he korero hoki i nga riri, i nga mamae.

Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi

https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18571130.2.8

Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka

Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume IV, Issue 13, 30 November 1857, Page 4

Word count
Tapeke kupu
1,971

NGA TUPUNA O TE PAKEHA. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume IV, Issue 13, 30 November 1857, Page 4

NGA TUPUNA O TE PAKEHA. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume IV, Issue 13, 30 November 1857, Page 4

Help

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert