MOKAU.
Kua tae mai nga rongo mo te tahuritanga o te kune "Henare, " ki Tongaporutu, he awa, koiahi tekau pea maero te mamaotanga ki runga atu o Mokau. Otira e pouri ana matou kite korero o nga heranuuia o tana kaipuke, e mea ana ka nui te kino o nga Maori o reira kia ratou ; inahue le atawhai ki nga langata i male ra, kahore kau hoki
pa kite tiaki i nga mea o aua Pakeha; ehara, ka mau ki nga hera, ki nga ropi, tangohia ana e ratou, a, muri iho ka mea aua Pakeha ki tetahi whare kino noa nei hei nohoanga ma ratou, nui atu te utu i karangatia ai e ana Maori ra. Na, lenei hoki te mea kino rawa, ara, ko to ratou tononga iitu mo te whakahokinga o nga hera o te kaipuke i riro i a ratou te lahae. No te taenga aiu a Henare, te minita e noho nei ki Mokau, kaiahi ka wliakane kia whakaliokia mai nga mea i tahaetia e ralou. Tenei ano hoki tetahi he. E rongo ana malou ki nga pukapuka i ahu mai i Taranaki, kua nui te he o telahi tangata o Mokau, ko Rawiri te ingoa. Te take o laua he, ko te hereherenga o Pene, mo tona mea kite tahae; ka mea laua Pene ra e male ana ia r he horihori kau ano, he mea hoki kia aroha ai ona hoa Maori ki a ia. Heoi, kaweaana kl le Huhipere, na konei i mea ai nga Maori, e, meake male a Pene. Hikaka tonu nga korero o Kawiri, mea ana hoki kite pakeke 0 le lure ki nga Maori, te ngawari hoki kt nga Pakeha; ka mea hoki kia uru tahi ralou ko Ngalimaniapolo ki le wawahi i te whare, ki le whakaora i laua tangata; a, muri iho ka rere ona kupu ki nga longata e noho tata ana ki Akarana. Oiira e whakahe ana matou ki ona kupu, na te mea kihai i pono. 1 mea ia, kua rongo ia he mea noa te taiepa kohatu, me nga paraki, ki nga langata o Akarana; ka herea telahi o ratou, ahakoa nui tona hara, ka tikina ka wahia mai e ralou i te whare herehere i Akarana. Ahakoa ka panuilia enei mea e matou, kei kiia ra e whakapae ana malou ki nga lino rangaiira, ki nga kaumalua ranei, o Mokau; ekore lioki maiou e mea, 1 uru ratou ki tenei he; engari, na te mahi o nga tai-lamariki lulu, i tau ai le he, kia ralou, a, ki 10 ratou hapu ano hoki. Ma nga rangalira, me nga kai whakawa Maori, te whakaaro mo enei mea; he likanga pai kia uru ratou ki le la mi i enei he, te lahae, te ala* whai-kore kite uianuhiri, kite langauv tahuri.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18571130.2.10
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume IV, Issue 13, 30 November 1857, Page 8
Word count
Tapeke kupu
468MOKAU. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume IV, Issue 13, 30 November 1857, Page 8
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.