Untitled

Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume IV, Issue 12, 16 November 1857, Page 4

He whenua enei kua hokona e Te tanga:Akarana, Te Takiwa ki Manukau. — Manukau. (22,000 eka.) Ko nga rohe enei, ka limata L tc hauraro, i te wahapu o Manuka i te Rua-o-Wuiaroa, ka baere ki uta whaka-te-hauauru, a, lac noa ki Wairua-whakakai, ka maro lonu, a, tae noa ki le Moana nui ki Waipohue, ka baere i te luauru i te lakutai o te Moana, a lae noa ki Arapo,. ka ahu ki uta whaka te marangai ki Wainui, baere tonu ki le Pa-o-puninga, maro tonu mai i reira, ka baere mai i te inha repo, a, tae noa ki Pukckowhai ka marere ki le awa o Waiwaia puia noa kite Wai-o-Matakauau, nacre tonu i taua awa puta noa kite wai o Manuka, ki tc lunm o Olamaniwha, ka whati i konei ka baere i te Wai o Manuka a tae noa kite awa ole Wharau, ka whaii i konei ka ahu ki uta wbaka le bauauru, tika tonu a lae noa kite awa o Waibakari, ka whiti i taua awa ka lika lonu ki Opoua, ka peau ili i konei ka tika tonu ki tc Pota, haere tonu a Rualiine a Waipapa, tae noa alu ki Pa Aronga, ka whati i konei ka ahu whaka to bauauru ki Kakaroa, Jae noa atu ki le rnaiapuna o Taiangarau, ka whati i konei ka ahu wbaka te marangai tika lonu ki Pukctutu, ka whiti Wbakarongo, baere tonu, a, tae noa, ki tc rakan (be Hcwarewa tenei rakau) maro tonu, a, tae noa kite awa o Taiangarau, a, baere tonu i roto i laua awa, a, tae noa, puta noa, ki le Papa o Tutauaki, ki le Wai o Manuka ka whati i konei ka baere i te wai nui o Manuka, kopiko noa i taua wai, a, lae noa kite Rua-o-Waiaroa, ka tuhono nga rohe i konei.

Te lakiwa hi Whangarei. Whareora. (4927 nga eka.) Ka timaia ki Kahiwa, ka hacre i runga J toraina o Parahaki, Uilaki noa ki Pchiawiri, ka nawc ka hacre i runga i tc kaha i tc Imarahi ki Ngiingtiru, kana-we terohi, ka hacrc tika tonu ki Whanni, ka piko tc folic, ki>rci'ciika lonu ki Kahiwa..

Te Takiwa ki Whangarei.—Parahaki. (4481 nga eka.) Ka limata kite kaha ote fcainga o Dent ki le Awaroa, ka haere te puahao le Wairoa, ki roto i le Awa o Hatea e tika ana le Ahipupu, a, ka haere tonu i roto i taua awa ki le raina e anga atu kite inarangai, le rohenga alii ki Pehiawi.i, a, ka haere to mi, ka tutaki kite rohe o Whareora, a, ka haere i runga i taua rohe kr Kahiwa, ka haere i te roheo te whenua i hokona ki a te Gorrie, a ka tutaki kite rohe kia Dent, a, tika tonu ki runga ite kaha kia Dent kite wahi i timaia ai. He mea rahui mo nga Maori te walii kihai i pania kite whero, i runga ite pekapuka uikunga o te whenua, kei rolo hoki { enei rohe.

Te Takiwakl Whangarci. Kmirihohorc. (4790 nga eka.) Ka limata ki tc kaha o Paranui, ka tika t roto i te awa o Mangakino, a, tika lonu i runga i te raina kua oli nei tc para ki le awa o Mangahahuru, a, tika ionu i roto \ taua awa kite peka f Orai, a puia noa kite rcpo niu o Wairua, ka haere i tc taha o te repo ki Waihirere, ka puta ki Kanrihobore, ka tika ki runga i te raina, ka ttuaki kite kaha o te whenua i hokona e maioii kia le Mea, a, ka hacrc i runga i te kaha o tc kaingao tc Mea ki Paranui, ka mum kite wahi i tmiata ai te kaha.

Tc Takiica ki Waiau.—Onekura. (81 oka, 5 ron, 7 pati.) Ka timaia kite taha ki ic haunuru ki Puharakeke, ka haere lonu ki ic Onc-kura, ka marere ki le awa o Wluuigarahi, ka puia am kite luawhcnua, ka haerc ko mai otc kohatu kei tc wai te ritenga mai, ka hoki, ka haere i tc warua tc awa o Otumolio, ka hoki ka haere i te luawhcnua ka marcrc ki tc rcpo, ki waenganui ole rcpo ka mum, hono mai ano ki Puharakeke.