E hari ana matou kite ta kite Karere nei i nga Korero a nga Rangatira Maori o Ngapuhi, i te huihui i whakaturia ki Mangonui. I reira a Te Pere, kai whakarite whenua, raua ko Te Waiti, kai whakawa tuturu o Mangonui. E tino whakapai ana matou kite likanga o Ngapuhi, o te iwi nana i whakau mai te Pakeha ki tenei motu ite tuatahi. Whakanohoia ana hoki ki runga kitona whenua; a, e mau tonu neiiearoha me teatawhai ki nga Pakeha. He pono ano ia, i whawhai ano clahi o ratou kite Pakeha, heoi, kuapouri, kua ketekete ratou ki taua mahi, kua whakahengia hoki eratou. Ehara ra eneiiwi erua, te Ingarihi mete Maori, ite iwi mauahara, a, kua ngaro kaloa tenei te riri mete ngakau kino, kua mate ke, kahore e maharatia. Inaianei, he hiahia to tetahi to tetahi kia mau tonu te atawhai mete whakakotahitanga. He whakapai ano hoki ta matou kite lika o to Ngapubi niahi mo te whenua i riro i to Pakeha te hoko. Kua hokona atu e ratou tetahi wahi whenua, kahore rawa c hoki iuai kite tono hoki ite utu, kia rua, kia toru nga homaitanga utu, a, kahore hoki i whakairekehja nga rohe tawhito i whakatakotoria c o ratou mania. Ta matou ka mea
atu nei, kia lauiraiia tenei tikaaga hei tikaj nga ma npa iwi katoa. j Kei Akarana a Ngatipaoa inaianei, no I Hauraki, i haere mai kite whakaiite i jo ralou wiicnua ki S'it-.ko. I Kd .e liuitiga o ana whenua kua l.okcna c te Pakeha i mua ra ano, enga; i, he nn»a ua i laisa iwi kia whaKaiilea ie kupn piroaki a to r;rtou rangaiira kaumauu, a iiauuuru Te ■ Oiaiii; i nn-a iho I qki la kia lnki:a kuloatia tana waS»i kite PaUeha kia .ohoia e raiou. ; «'«tara hoki te waiao kia lakoto iiuhua korc i noa iho. | Ko nga rangaiira cnei i lae kite Paoro I hakari a te Kawana raua ko Mini i'araono li te 28 o nga ra o Okctopa. He >\hakai maharalanga ai kite ra whanautauga oTe j Ivtiini i luria ai taua paoro. Ko nga ingoa ! euei: \ Ko Koinaki Tipa. Ko Poihipi Taiko. Ko Ihaka Taknainni. Ko Aiiu'ppiiftKailiau, me tona hoa wahine. Ko ii-ji-i Tauroa. i Ko leiioa waliine raua ko te iraniulu oTe ; Kali pa. | Ko Waata Kukmai. i I ahuareka noa iho enei rangaiira me o ! ralou hoa wahine ki nga mahi o te paoro, ki ; te kanikaniuga, me le ahua kaloa hoki o ! laua ir.ea.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18571031.2.3
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume IV, Issue 11, 31 October 1857, Page 1
Word count
Tapeke kupu
416Untitled Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume IV, Issue 11, 31 October 1857, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.