Te Takiwa ki Whaingaroa.
Tetahi wahi o Te Mata. (E ono rau etoru te kau pea nga eka.) Ka timata te rohe o te whenua ki raro iti o te rere ki Opotoru, kua oti nei te maaka e nga kai ruri, ka liacrc i le ruri o te Rokena, ka whiti itehuarahiki Aolea, ka haere lonu kite nmtunga o taua ruri ka tae ki Paraoa, ka haere lorm i te puke o Paraoa, ka tae ki Pukcmore, ka haere kite Kauri, ka marere ki Opotoru, ka liaere i roto o te wai o Opotoru ka tae kite wahi i raro ote rere kua oti te maaka e nga kai ruri, ka tutuki nga rohe ki reira.
Whare Ulu Moni, Akarana, Oketopa 12, 1857. Kua pai a Te Kawana kia whakaturia enei Tangaia; Mokena Kohere, o Rangiiukia, o Te Kawakawa; Popata Kauri, o Waiapu; Hamuera Tamanuitera, o Tuparoa; hei Kai Whakawa Maori. E. VV. Stafford, I le ngaromanga o Te ttitimona.
Whare Uiu Moni, Akarana, Oketopa i2, iBo7, Kua pai a Te Kawana kia whakaturia tenci langata, a Taneti, o Waipa, hei Kai whakawa Maori. E. VV. Stafford, I te ngaromanga o Te Ititimona.
Manawatu, Akuhata 28, 1857. E ho a, e Te Makarini— Tena koe. Kua tae mai to pukapuka kia au, i laku taenga atu Id Taupo, kite hui a Te Heuheu. I ki mai te korero oto pukapuka ki a au, Kaore he likanga i a koe o nga raruraru o enei kainga, o Manawatu, o Rangitikei; engari kei aau ano te likanga. Ae; whakaae ana ahau, mahia ana e au lau kupu; oii ake i a au ta maua mabi ko Ngatiapa, kua noho tahi matou, kua malii tahi i
le Mira ki Rangitikei; kuaoli tena raruraru o niaua. Heoti ano ena kupu. He kupu ke teirci ki a koe. He mea tupato noa naku, lera pea tetahi tangata kua lae alu tana korero ki a koe mo te whenua. E mea ana au, kia lupato koe; kei la pa pa kau koe ki rungj ki nga whenua e tiakina ana e aiiau, e le Iwi kaioa. E mohio ana hoki koe ki nga wahi e tiakina ana e au, e te Iwi kaioa ano hoki. Mehemea ka whakina te tahi wahi, ka mamae loku ngakau, me to le iwi kaioa ano hoki. Na konei au iki alu ai ki a koe, kia tupato koe ki nga korero a nga tangata tokorua, tokoioru. tokowha, toko.iima, tokohia ranei. Ki le whakarongo koe ki nga korcro a aua tangaia, katahi matou ka rarnraru. Me hoaiu e koe aku korero ki rolo ki le Karere Maori. Naku, Na Nepia Taratoa.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18571015.2.16
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume IV, Issue 10, 15 October 1857, Page 7
Word count
Tapeke kupu
441Te Takiwa ki Whaingaroa. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume IV, Issue 10, 15 October 1857, Page 7
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.