KORERO HOKOHOKO, NGAKINGA KAI, ME TE MAHI O NGA KAIPUKE.
No te 15 tae noa kite 30 o nga ra o Hepitema. Kahore kau he kaipuke a hou mai i Atareiria i muri o tera Karere; na konei te poka ke ai nga utu hokohoko inaianei. Ko te utu 1110 le witi i Akarana, i nga ra kua pahure kei, nie he mea e uiaina ana ki tawahi, ekore e hoki mai he moni ki tc tangjia nana i uta alu, na konei hoki i mea ai kia whakahokia nga utu. Na te nui o te hau i roto i nga wiki etoru kua pahure nei, te u mai ai nga kaipukc o tawahi o te tahatika hoki, a, no te rcrcnga o nga kaipukc kua tomo, ki tawahi, no tc rerenga hoki o nga kaipukc iahu mai i I nga rani, ki Inia, ki hea, ki hea, i kore ai he kaipukc ole wahapu nei. Pouri ana malon, nio te ror.go nei, e, kua pijau nga nwai o elahi o iigu raoi'ao one
pai nei, e tala aua ki Akarana, he nui no ie ua, ara, ko nga riwai i wliakatokia wawotia i mate— me etahi hoki o nga wili, kua kino - Katahi te tan kino ko tenei, i konei, a, i nga wahi katoa hoki o Atareiria ko nga kai o reira o houanga nei, kua ugaro katoa, a, ko nga kai hoki o tenei tail kua mate rawa. Engari pea nga kai o tenei molu ekore e lino mate, E mea ana matou, muiu kau te hotoke nei, ka raumaii. a kia rua wiki oie rangi pai, ka ora nga kai, ka pai le tupu, ka hua hoki. Kite whakaaro ole langata, kalahi pea ie lau e lino manakohia ai nga kai c mahia nei eo talou kai ngaki paanm. Ka litiro mai hoki nga langata o Alareria ki konei, ki telahi kai ma ratou. A, kei Whakalu ano hoki letahi putanga air. mo nga kai o konei, i le lini o nga tangala ka huiiiui ki reira kite mahi koura. I le mea e re re loan atu ana nga ma no iini ki Karaponia. a, miiri iho, ki Aiareria, ka lohe tonu malou ki nga langata ngaki kai kia uru ano hoki ratou kite ngaki kai hej oranga mo ratou, mo le hunga keri koura. Rongo lonu hoki ratou ki to matou kupu i reira,a kia pera ano hoki inaianei te kaha ki le mahi. Waiho te keri koura mote langaia ke atu e mahi, ko te tangala e piri ana ki tona parau, e kalia ana ki le ngaki i lona uneone ; ka whiwhiaao hoki ki tenei taonga kanapa, kite koura. E koa ana matou, no le mea ka whakapai nga .Maori ki nga kupu whakaako, me kupu toliutohu, e taia ana kite Karere nei, a ko to ratou korero i tuhiiiihia mai nei mo o ratou whenua kua oti te pihi, ka ni te pai, ka nui te lika. Ka pai auo hcki, me luhiluhi mai le nui o te whenna kua ngakia e ratou. me le ahua o nga kai, ka ano nga tanga;a e hoko ana, e ma alu ana i te kai, ki enei korero, he pai tahi ki a ralou, ki ie hiuiga ngaki kai atio hoki. He korero nui ano tenei ki nga whenua kaloa, ara, ie korero mo te ngakiuga kai, mo te nui nga, mo le ilinga ranei o nga ulu a nga h-ua o" to whenua. A, ki nga whenua e whakalupu ana i te kai, ko ie lino korero ano tenei, kia mohio ai nga langata e hoko ana, e ma atu ana i le kai, me nga rangatira kaipuke ano hoki, ki le maha o nga kai. ka ahu tonu ?e
j rere o nga kaipuke, ki nga wahapu e whai kai ana. A, ka tin! nga kaipuke, ka iti te uiu mo te manga i le taonga, i te kai. Koiabi ano te kaipuke iu niai iniuri i tera Karere, ko te Emarera Aira, he kune, kaI pena Oki, no runga, no Poneke, he laonga te utariga. 40 nga tangaia eke. Kojiga hokinga atu, ko te Tainapoa, be jhi pi, /90 tana, kapene Rauliti, e rere ana ko Taranaki, a, ki nga whenua kite maraingai, nga u-anga, ko etahi ano o nga taonga ii utaina mai i Ranana, 21 langafa eke. Te ) Pereki Hiri Para, 174 tana, Kapene Nikora | ki Poihakena, nga utanga, 2091 Puhera wili' 1 924 puhera kaanga, 92 tana riwai, 1800 pauna pata, tana hinu tohora, 8 langaia eke , te kune, te Maata, 99 tana, kapene Hala, ko Taranaki, ko Meripone, nga utanga he taonga, 20,000 whiii rakau kani. I tangata eke;—te kahere, he kune, 212 tana kapenePiripiHoni, ko Poihakena, nga utanga 1050 puhera wili, 560 puhera papapa, 20 tana paraoa, 20 tana riwai, 12 kahopaia, 22 lana kapia, me elahi taonga, 10 nga tangata oke. Ko nga paraoa i utaina atu ki runga ki tenei kaipuke, no te niira lima hou nei a Te Tanatana raiou ko Te Mete, ko Te Pate; ka tuhitnhi maiou i lenei, no le mea, i tino pai te hanga o lenei mira, ko nga mea katoa kua kitea houtia ki Ingarani, kei tenei jiniia e Riau ana. Tota'ii hoki,emea ana matou, ka ulaina alu te paraoa, ki tawahi ka Uka, ka whai taonga te kai ngaki. kaua e utaina wiiitia. I mua no Atireira nga paraoa i paingia ki nga makele o Alareiria, kaore nga paraoa o Niu Tirani i manakohia, e mea ana hoki, he kino. Na, me he mea kapai haerengamira ka nui haere te mohioo nga kai hnri, katahi pea ka pai ake nga paraoa o Niu Tirani i io Atareiria, a ma reira ka whai taonga ai kai ngaki, nga kai huri, me nga kai hoko,°o Niu Tirani. Ko nga unga mai o te lahaiika ki hai i maha, a ka'aiii ano te wa i kore rawa ai he kai 24 nga kaipuke, 666 tana, 158 langaia eke' nga utanga, 1792 puhera witi, J25 puhera kaanga, 20 tana riwai, M poaka, 10 hanaraweki poaka whakapaoa, 1 pouaka hua heihei, 18 tana kowhaiu kapa, 27 tana kapia, 212 lana wahie, 2525 pou, mete kaho laiepa, 700 whiii pou whare, 900 livvaiawaia, 5000 toetoe whare, 10,000 whiii rakau kani, 12 i hanaraweiti poaka toie,4o tana hinu tohora !10 hanaraweii hihi tohora. ' Jio nga rerenga kite lahaiika, 25 kaipuke 672 tana, 45 tangaia eke. Ko nga iu a hokohoko enci, tae noa ki j lenei takiwa,
> Mea Paraoa. Paraoa, luatalii, 201, to lana. Paraoa, mania, ill. te lana. ! Pihikeie, e piki ana c lieke ana nga uiu., 255. 28s. te rau pauna. : Taro, te rohi 21b., 6d. i Papapa, Is. sd. te pubera. i | Poara Me Aha Atu Kat, ITe piwbi nie te pirikalm, sd. mete 6d. mo i le patina kotahi. i 1 ; Poaka, (mea lote, meaiotekore,) sd. me te6d i I | Mea o te Mara, | Witi,e ili ana taua kai, 75.6d.,85. le pubera | Kaanga—ss. le pubera. | Ooli, 7s. 7s. 6d. te pubera. | Riwai 61. 10s. 11. te tana. | Aniana, 2d. te pauna. ! Tarutaru maroke, (e nui aua) 51. le lana. | Karareiie. I ! Eipi, 475. 255. mea kolabi. I Kau Waiu, 9/. 4 21. te mea kotahi. t ; KuwaoKau, 25, 40 bereni mo te mea kolabi i | Kai Ke. Te li, 11. 71. 40s. lepouaka. Huka, 7d. Bd. te pauna. i liawbi, 40d. te pauna. Raibi, 2d. le pauna. Hopi, ods. mo te banareweii. Kanara, 40d. le pauna. Tupeka, 2s. 6d. ss. mo te pausia. I j Kai Ke. Paia, 9d., Is. te pauna. Hua lieibei, 9d. Is. mo le tekau ma rua. J Heibei, os. 6d. takirua. ! Parera, ss. 6s. takirua. i Kuihi, 55., 6s. 6d. te mea kolabi. ; Pipipi, 7s. Bs. 6d. te mea kotahi. | Poaka wliakapaoa, 40d. Ud. le pauna. i
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18570930.2.8
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume IV, Issue 9, 30 September 1857, Page 13
Word count
Tapeke kupu
1,304KORERO HOKOHOKO, NGAKINGA KAI, ME TE MAHI O NGA KAIPUKE. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume IV, Issue 9, 30 September 1857, Page 13
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.