KI TE KAI TUHITUHI O TE KARERE MAORI TENEI PUKAPUKA.
Rangiawhia, Ahutata, 19, 1857. E hoa, e te Kai Tuhituhi o te Karere Maori, tena koe. E hoa, kia kaha koe kite tuhituhi mai, kia kite matou, kia mohio matou, kl nga tikanga pai oie Karere Maori. E hoa, ka irni te niarama a te Karere Maori; no le mea he maramatangalenei no te ngakau,; Ko lenei, kia rongo mai koe;. ka nui te hari o o maiou ngakau, ki nga kupu kua.taia nei ki le Nuipepa; hemeaatu tenei na matou kite Kai Tuhi ote Karere Maori,, kia kaha louu mai ia Ui te tuhi ki nga<
tangata Maori, i nga kupu e takoto ake nei f i rolo i te Karere Maori, e noho nei i tc kuaretanga. Whakarongomai! Wbakarongo mai! YVhakarongo mai! ete Runanga ote Kawana, ahakoa i Pewhairangi, i Taranaki, i Whanganui, i Poneke, i Heretaunga, i Akarana; ahakoai runga, i raro, i waenganui. E hoa ma, e o niatou wbanaungu Pakeha, kia rongo mai koutou. Rokohanga mai matou e noho kuare ana, kua rongo niatou ki nga likanga papai I tukuamafnci e te Pakeha, na reira matou i noho ai i runga i te whaitaonga, i tc ngakau mahara, ki nga mea papai a te Pakeha ; ara, kia whakatupu i te kau, i te hipi, kia mabia nga whenua e takoto kau ana; hari tonu ana matou ki enei tikanga pai, ahuwhenua, kia wliai taonga ai niatou i runga i lenci tikanga ahua reka. Koia niatou i whakapai ai. Heoi ano. Ki tc Kai Tuhiiuhio te Karere Maori. Taati Te Waiu. Te Wirihana Te Kuaha. Tamati. Te Munu. Taati Hou. Penetita te Wharaunga. Rotoliiko Kokiri. 'J'e Ma(enga Te Wi. Turiinanu. Pakiwbero Noho Motu« Te Ara Waere. WiremuToeioe. Kotohiko Tulaki.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18570915.2.6
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume IV, Issue 8, 15 September 1857, Page 4
Word count
Tapeke kupu
293KI TE KAI TUHITUHI O TE KARERE MAORI TENEI PUKAPUKA. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume IV, Issue 8, 15 September 1857, Page 4
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.