WHANGANUI.
No naianei ka tae mai te rongo o Whanganui. He whakaaro ano to matou, i tenei ra, mo te pakanga a Topine Te Mamaku raua ko tetahi taha ano o tona iwi, o Ngatitu. Ki ta matou e rongo nei, ehara i a Topine anake te he, he whakatoi ano hoki ta terav Korerotia ana, he hoenga ake na tera i te awa o Whanganui, mete mau pu ano, he whawhao i to ratou pa whawhai i hanga houtia hei pa.riri ki a Topine ma.. No te whakapahemotanga i to Topine pa, ka karangatia e laua rangaiira kia hoki, kihai i rongo, tobe tonu, heoi puhia iho e tenei. E mea ana to matou whakaaro, he he ano pea to tetahi, he he ans hoki to tetahi; erangi, la matou ka mea atu nei, me hohoro le whakaae teiabi, tetahi, kia whakamutua tenei mahi kino, wairangi nei* ara, te whawhai. Kumea kia roa, ko te aha e hua mai; he pai aha e puta mai ki tetahi, ki tetahi, i roto i taua mahi. Erangi me whakangawari e raua tahi, me rongo ki nga kupu a te hunga e haere alu ana kite wawao, kia wawe le raau te rongo.
Wbare TuhituhiV Akarana, Huraf 14, 1857: RtiA vrhakariiea e Te Kawaira nga Rangatira Pakeha, no raiou nga ingoa e mau i raro nei, hei kai tuku Pukapuka wbakarite, mo te utanga mai, mete hokonga ote pu, ote paura, aha, ote aha, kite tikanga o nga kupu o te Panuitanga- o te 2o o nga ra c Hune, 1857*
Holiaia Paraiti, no Taranaki ' lloani Poinata, Whakatu Hcnare Korapere Kourana, Waimca lipene Rana Mure, Wairau Henare Te Hira r Poneke Rawiri Taka Ruri, Wbanganui Hoani Karingi, Ahuriri Wiremu HoanL Waputana Hamiritana, Poti Kupa, Hoani Horo, Papanui Hoani Watibana, Akaroa Hoani Kire, OLakou Anaru Hemibana Erihi, Awarua. Ko te whakaturanga o enei langata ka limata te mana-hei mubi moa ratou, i te ia e whakahuaiia ana e le Panuitanga (i meaiia nei i te timatanga o enei korero) hei ekenga mo nga tikanga o laua Panuitanga ki ia takiwa, ki ia takiwa ole whenua nei. E. W. Stafford. .
Colonial Secretary's Office, Akarana, Hurai 24, 1857. Kua whakaritea e Te Kawana nga Ua nga lira Pakeha, no raiou nga ingoa e mau i raro nei, hei kai tuku i nga Pukapuka whakariie mo te utanga mai, me le hokonga o ie pu, o te paura, ole aha, ote aha ;i te tikanga o nga kupu o te Panuitanga o te 23 o nga rao Hune,- 1857. Tamati Pekama-, Akarana Hakua Ilihati Opore, Wungarei Hemi Reti Kerencne, Tokerau Wiremu Palaranu Waiti, Mangonui Hoani Hamim Haimona, Onehun»a Tiotora Minele Harateina, Paparoa Waata Habenata, Whaingaroa Hori Mana Hutana Mitipore, KawMa Paranihi Tata Penetana, Waikato" Hapata Haniuera VVaiera, Turanga. Ko te 1 o nga ra o Akuhata timata ai. E. W. Stafford.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18570731.2.6
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, 31 July 1857, Page 3
Word count
Tapeke kupu
475WHANGANUI. Maori Messenger : Te Karere Maori, 31 July 1857, Page 3
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.