Whakarongorongo ana te taringa ki nga tini korero me nga pakiwaitara e haere nei i te ao Maori i enei nga ra. Nana ka kore nga aha noa, kotahi tenei hanga i hua rawa, he korero. Korero tika, korero he —korero pai, korero kino—korero rnarania, korero rarurani—korero vhai-whakaaro, korero pohehe: hna ana tc korero. Tenei le maharatia akc-nei, ko ta mna whakatauki; "Ruiataitea! niia takeaJ kiatu ko laikaka anake." Tena e nia mai, pchca le likanga o tenei whakatauki ki runga kite wahi nei. Tenei ano. Kei roto- te laikaka, kei waho te takea. He mea kaha tcra, te laikaka, he mea mau, he mea kaha~ kore tenei, te tailea, ekore e roa ka pirati. Waihoki, tirohia atu ana nga--lint pakr-wai -rna me nga tini korero i whakapulaina hei whakarongo ma nga iwi i nga hui ki Taupo, ki Waikalo, ki hea—lac mai nci ki o maiou nei laringa; kkea am ana e matou he laikaka ano he tailea ano; kkea am ana ko te wahi e mau me tc wahi e hohoro to pirau. K-o te wahi e kiia nei, e man, koia tenei, ko la nga tini iwi e tino whr.i nei kiawhakawhiwhia ratou ki tetahi lure, ara, ki teiahi tikanga mana e rongo ai nga langaia kaloa, e wchi ai, hei pehi mo nga tini he i roto i a ratou. Kua oho nga tini rangalira mohio
ki Le tangoiango whakaaro, kua tino whakaae ratou, ekore e alioi te waiho kia kore toautelahi parairemo euei mea, mo lepakanga, mo tc pokanoa, mo te baurangi waipiro. mo te tahae, mo te puremu, mo ic tiri noa shoo nga he c nobo raruraru tonu nei nga iw: Maori i enei ra, e apiapi nei te huarahi pikmga ake ki le pas kite wbaioiv hi la matoti, ko te laikaka icju'i. ekore ioti«>i e taca, ekore lenei e piran wawr- c n=-.--i «"-' te la ilea. ~' ' " Ko te wahi e kiia net, he tailor., e mau,koiatenci ko nga kispu h.orihori <• p ( '.»-i ana, mana e hanga noa ake tetahi iik a »V*a r nimu as ana kino e poariiia nei. a:a. Q whakawhirinaki ma; kite Kawa:»aia»i -a Vl nga ka: whakakaore tifca-.ign km-, oil uAvLV." ixui-ile e te Kuiui *• louel <i.iJpii hcvihofi e mea'ia nei mo w^.-.-.-•■,■.■•<■ f iaagaln Maori le Pakeua-me uire jure a«o-mctup.i«nki an-, me iiin-k: .-., K ~ aatr.n: ua oil tc v;a& e wi:a!a nei. i' ena .s::: a;;G Oi*a.;»;j k . pv;l;«',Yaii":'a o<-;\.\vr;. , i;,'..". '-..••s ■•vaiiio sho nei hj« f.-cr'- ■- j-".'"" na -ara, he foiiea <:u>vi Ki ta ;•:■■), okoro end e pinna;;, no wai.-o kau, tcnn." aue, sgahoro noaiiio. Me nga bapai ko-erc pera ki to kanu ic tn a te ma la no i te maiapo. Kotahi ta ruaiou e whakaoai nei kl eae: um korero a ;>ga tangaui Maori, lie • <a no te oho. ifcia noa pea, kei le nwiZ nu—kaore-icnei iq oho nei, ieß e: c- '•>]-., net nga fcanohi. E pai ana kh *> 0.. Una kia titiro nga kauohi. Ida *vhaw*Ki »C nngaringa, kia hahau nga whakaW Jii"'*lani mea pai mana. Ko fa matou lev* xvauio kia ata. fciaif ana, waiho kia GiariFC, kia aia hurihuri marirc. \\ r i\\\\ G kia wbirfwhiri ana i ie kai ransa'in \vh : ake ana nga pakakohi aianei. m Tena e pea alia apopo e nga Iwi Maori: ina ra hoki, no roto ite mai-ama nemaha nga Rangath-a o Waikato iJiai ki kite tono ki aTe kia o rato:ii',v> e h «-i j-- "»V" kanga o te ture o Xngaraai, kia lapii lahiVi le Maori te Pakeha i rtinga i te mlaaga, kolahi ano iwi "koiahi aao Tu- "• Ki;a wiiakaae a Te Kawaua ki laaiia iira, whakahana iho a-ia e ia Ida popoua ctaliiauga tskanga mnnil o-t,- Ingram tore, km tuhia ki le pnka'>;[k«? '--; o[: ka whakamaoritia, ka taia ki te k^ vvaakaaKo, nei tohutohu, kia mohio a : n-j tangaia ki nua tikanon, kia pono ai {-'-v-v kaaeianga ki la te Kuiwi tt-re: ko ta'r'.t\vi ae, r:«'tuaka het te ae a ;e nuitapo. era;^;'Vol
te oc ato langata c mohio ana kite inea e actia ana e ia. Kkore a abei te kororo kaioa aiu i kcnei a To K.awana whakaaro raa una likanga o. hanga Tici ia hi-i whakaiutaki i <-aei hiaiku hoi; o aga iwi e iaagolaago ana I ie )naaa. Ernag; ka i. ;:k:a .aaai a ; .io kj kararc
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18570615.2.4
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume IV, Issue 2, 15 June 1857, Page 1
Word count
Tapeke kupu
721Untitled Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume IV, Issue 2, 15 June 1857, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.