Ka timata i tenei marama te tikanga hou mo te "Karere Maori." A muri nei, kia rua wiki ka tukua ta matou Karere ki nga iwi katoa ki nga hoa aroha e noho mai nei i nga Uai wahi ote motu r.ci. Ko le luku is wski, ia wiki, i korcrolia i ic-MaekeKarere, kua mahuc inaianei, kei ili rawa he takoioranga mo etahi kupu me i takiwiia tonu nga wharangi. Ko lenei, ka warn wlnrangi o ie Karere kotahi, a ka raa tukunga i le niarama koiahi. Kotahi te korero nui kei teaei, kotekore- ! ro mo te hipi, kia tahuri nga tangata maori : kite alawhai hipi hei mahi ma raicu, e nica I ana malou, me he mcacwhai whakaaro ana j nga iwi maori e noho mai nei i te tuawhe- ! nua, tena e hopu lonii mai ki tcnci korero; ■ rar.gona rawa akopea, Una korciokurimaori, | kua whiwhi lerahapi:, lerahapu,kiSanaUaliis? '. hipi, ki laiia kahui hipi. kua kani nga lini w v.hl
koraha, nga pukepukc rarauhe i te karaihe pakchn. Penei, ka lahi ka likangatia nga whenua a nga tangata maori e takoto huhuakorc noa nei inaianei. Kotahi ic rongo e hari nei matou, ko te rongo o te whawhai a Te Whanau o Apanui raua ko Ngaitai, i Tunapahore, kua mutu. Kua houhia te rongo o Ngatihaua ki Whakaiane raua ko Te Whanau o Apanui, kua wbakaae a Ngatai raua ko te lioa whawhai Ida wbakamuiua o raua ririri, kia hoki mai lenei, a Ngaitai, ki Te Torere, ki lona pa o mua, a, ko tera kia hoki ano ki oua kainga ano i noho ai iai mua o te whawhai nei. Ko te whenua i pakangaiia, kn waiho i te takiwa takoto kail ai. Kua rongo matou i oli tenei i te haerenga o Tohi Te Ururangi o Maketu ki reira. Whakauiana ana e aiia iwi tana kupu hohou rongo. Me pnta i konei ta nmtou kupu whakapai mo te majri a lenei Kangatira o Ngatiwhakaue, mete kupu whakahauhau hoki kia u tonu ia ki tenei mahi hou ka pa nei tona ringa. Kei te hui nga iwi o Waikaio ki Ihuniatao, i Manuka nei, i enei ra. Ko te iwi o Wetere Te Kauwae te tangata whenua. Kei te runanga nga tini rangaiira. Ko nga korero he tini, he korero tika etahi, he korero pohehe etahi. Ko euflii o nga kupu tika i rongo ai malou ko te kimi tikanga hei pehi i te pakanga i tc kino i roto i nga iwi maori, ko te whakaae ki teiahi lure kia mana ki runga kite katoa, kia mutu te mabi pokanoa a te tangata tutu, kia lukua hoki nga he kia whakawakia tikalia. No Whanganui te rongo kino. He pakanga na Topine TeMatnaku ma ralou ko Ngatitu, kua heke te toto. E korerolia ana, he waka no Ngaiitu e hoe ana i te awa i Whanganui, puhia iho ana e Te Mamaku, he tamariki nga mea i tu, kotahi le tamaiti i mate rawa. Aue! ehara tenei ite mabi a te Kangatira. He hokinga tenei ki nga ritcnga kino o mua. Pouri rawa matou ki tenei korero, mete lino whakahe ano ite mahi a taua rangalira. Erangi, mana, te arahi i tona iwi kite pai, aua kite kino.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18570530.2.3
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume IV, Issue 4, 30 May 1857, Page 1
Word count
Tapeke kupu
539Untitled Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume IV, Issue 4, 30 May 1857, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.