HE WAKA TAHURI.
Tokorua nga tangata e rere ana i runga i te waka i Waikato; ko Ihaia Rongo tetahi, he kaumatua ia, ko Ropata Kahu te hoa, he tamaiti ka tekau ma rua pea ona tau. I a raua e rere ana ka ni:i haere le hau, me le ngaru, ka tino whakakiia le rlu ole waka. Ko Ihaia i le pupuri i le laura jue le urmigi ote waka. I pa imi mai le liau; kua lahuri le waka, kaukaa ana iiga langaia. Ka niea a ihaia kia ilopaia, laua v.aka." Ma ka niea tana la ma ill." Tahuri mai ki to laua v, aka kihai ia i lakui i, kau louu ia. Ko iiopa'a i noho ki te iukcrc ole waka, kua laupoki iioki, kihai 1 mahuc i a ia. Tahuri rawa ake te lamaiti kua ugaro toiia iioa, k::a toromi; ka aue laua tamaiii, aliakoa i man touu ia lii le waka, me tc hoehce ano kia lala ai ia kiuta. Na ka whakaaro a Kopaia kua lata ia, kau am ana ia k: uta. Ka lino lika laua iiiah::ra, ka i:oki am ia ki ho kohi mai i etahi taouga, kite lelo mai ki uta. Kali haere ana Kopaia ki le kiiiiga. ?a ko nga langaia i tawhiti e aru mai ana, ka kite ko ilopaia, uui arale salou malapapore ki a ia. He langata ahiia pai a ihaia: he iaringa e Yvhakarongo aija ki le kupu, ko le lolui lonei o to:;a whakapono. Ko Kopaia Kahu i noho ili ki ie kura i Tanpiri, kua akoua ki nga mea pai, me le nekc ake te ngakau mahara. iNa kia
rnahara latou nga tangaia Maori, nga tanisriki, me nga Pakeba, ko te wahi hci whakamanawatanga kia man kite waka, mete hoe ano k< le ringa. Kite mea ka whukamahueiia te waka, ko te tukunga ibo he male. He kupu lenei ino o tatou tinana kia ora. Otira ko te kai-atawhai o taua ta:iiaiti ko le Atua; ko te kai tango o te wairua ole tangaia ko te Atua. Tenci ano le lalii alu kupu. Kia maliara kilo latou waka, e ora ai laiou i nga ngaru o lenei ao kino; ara kia pupuri tatou kia te Karaiti. Na Hgta Tarawiiiti. Kangiriri, Horahora, Waikato, Maehe, 20, 1857.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18570430.2.18
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume III, Issue 4, 30 April 1857, Page 11
Word count
Tapeke kupu
381HE WAKA TAHURI. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume III, Issue 4, 30 April 1857, Page 11
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.