HE KUPU WHAKARITE.
4. Te Popokorua raua ko te Kowhitiwhiti.
He iwi tohunga rawa te popokorua. Ite raumati ka whakaemi ratou i nga kai katoa ote whenua. I pono kite wahi witi, paare
ranei, kaanga ranei, 10 ralou nohoanga, ka ? kawekawea e ratou nga pata ngahoro' noa ki o ralou ma i raroi te whenua, ki rei--ra pukai ai ; aki le kore nga hua pena, ka kimihia ko nga lini kakano maori nei, na ka rongoa ki o ratou nei rua, hei o mo te hotoke. I noho tetalii pu popokorua i raro itetahi rakau nui. Ile na le rangi, he ua nui; ko le wa ok* makariri hoki ra. Ara, kua routu- tenei te ua* kua paki, whiti ana le ra. Kei le harihari ake i nga hua i whakaemia ile raumati; ka horahora kite ra, kia marokeai. Kua maku ra hoki ki rolo ki nga rua ite ua nui na. Mahi ana nga popokorua ra i ta ratou na mahi; tarapekepekehaere ana mai ko leiahi kowhitiwhiii; ka lae mai ki a ralou, e wiri noa ana ia i te* makariri, ka hono ka ngaro ile nianawfr hemo. Ko le kiatiga atu-ki nga popokorua ra, "Maku tetahi kai, kia iti nei. Kahore kauaku kai." Ka ki mai tetahi o nga popokorua ki tekowhitiwhiti. "E hoa, iteaha koe ite roU ote raumati ? He aha te mahia maf ai i reira etahi mau mo le makariri nei? te pera ai koe me matou nei?" Ka ki ake te kowhitiwhiti ra. '• Ha, he rangitira ra k-ahorc ahaw i pai'ki te mahi. I whakapaua oka ra i le raumaii ki a le rangatira mahi. I kai au, i inn, i waiata au, i tarapekepeke haere ki tenei wahi ki tera wahi." Ka mea mui te popokorua. "Ne? he rangatira nou i kore ai mau mahi i le raumati? na, he lika ra kia kore hoki he oranga mau-i lehotoke." Te Ri'tenga. "Kite meae koreepai tetahi tangata kite mahi, kei kai ia." "Hetoa lurangarau; hetoa kai-paoi.^' "Ta te raumaii; whakapiri ngahuru." "Bohonu kaki; papaku uaua."
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18560930.2.24
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume II, Issue 9, 30 September 1856, Page 13
Word count
Tapeke kupu
341HE KUPU WHAKARITE. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume II, Issue 9, 30 September 1856, Page 13
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.