TE WHEROWHERO.
Ko te Wherowhero Potatau Tawhiao te tino Rangatira o Waikato, a, ko tona rongo e haere ana i roto i nga taki i nga whakapapa ote iwi o tenei motu; he nui no tona matau, he toa nona, he tohunga nona kite wai korero. Ko le malua lane o lenei rangatira roiigo nni y ko Te Uauanganga, ko Te Farengaope te ingoa o te roatua wahine, ko Ngatikoura te ingoa o tona hupu , ko te malua o te whaea,
no Ngatimabiita, ko te ingoa ano bofci terao te hapn o to tatou-hoa aroba o Potatau. 1 whanaii aTe Wherowhero ki Motuiri, i roto o Waikato. Ko ia to arikv oto ratoa whanau ataahua; ko nga tuahine, ko Naho, ko Tiki; ko nga terna ko Tura, ko Kati. Ko enei katoa kua takoto kite urupa, ko Poiatau anaketeputanga. Ko Kali, no nga tau kua pabure ake nei i mate ai, i runga * te aroba, i te kononohitanga o Waikato katoa, a, kawea ana kite wabi tapu o Mangere takoto ah j I Ko te tangi i muri iho nei na tona boa Jwahine na Towha, he rangatlra tera no ! Ngaiiawake i Tokerau. i | Tirobia, Alutabi, Marebua el Mana e wbakarewa te ika whetu riki, Ka rewa kei runga. Puhia e te hau kei runga o Mangere Ka ngaro ra ia te rebulai! Tena e te iwi taku kura tangi whakaingoingo, Waiho kia whana atu ana he toroa awhenui e! E topa ana ia kite uru Unuhia noatia taku bou kotuku, No runga rawa no te kainga i te rangi *Ebarai le tangaia he kuru tonga rewa Kaiuhi ka unubia i roto i Te whare o te boa* *1 tirobia ano, ka biko te uira I runga o Taupiri I tou lini ra, e moe noa mai ra I Nga mania ki Tangirau, Ko te matamata e torooa am Ki tawhiii e! Hei tangi mo koutou ko o tamariki E moe mai na e pa i e. E hara i te mea iti, te panuitanga mo tenei toa, mo Potatau, kua waibo ke e ia te mere mete lao roa, kua mutii tona whakaaro ki tc whawbai, kua anga ke tenei nga mabara, kite whakamarie i nga hoa,— i tona iwi i a Waikato. Katabi nei ano ia ka hoki mai i • Waikato i te tirotiro haerc i te iwi, i teako
k! a ratoa, otioti aoa i a ia r te tini noa ibo a nga ramraru ote iwi,—me te tin! o nga he kua roa ke te takotoranga, Ko te whakaboa o Te Wberowhero kite Kawaoa a te motu net nui atu, a, nui atu te hlahia o Te WherowUero kia baere tika ana mabi kia tirobia paitia ia ete Pakeba. Ite whakatututanga ona e tetabi rangatira Maori a, wbano puta tona puku riri ki taua rangatipa, he puta nga mabara oTe >V herowhero ki nga kupu o tooa boa Pakeba, ka mea, u Na tou kapu au i roa ai penei kua kino abaa ki a mea." Ko te noboanga o Te Wberowhero i tenei lakiwa kei Mangere, e hia ra nei maero te mamao atu i Akarana; ko tona kainga pai i reira he mea wbakaiapu ki le mapi o te Karauna.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18560830.2.10
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume II, Issue 8, 30 August 1856, Page 12
Word count
Tapeke kupu
536TE WHEROWHERO. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume II, Issue 8, 30 August 1856, Page 12
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.