KORERO MO TE WEROWEROHANGA MO TE MATE KOROPUTA.
Kua tini nga tanga kite "Karere Maori" i nga korero mo nga painga e whiwhi ai nga tangata i te Werowohanga mo te mate Koroputaputa; aka kotahi pea tau ka pahure i te rongonga ai ote tangata Maori kua wliakakotoria eve Kawanaianga lietikanga eahej ai nga tangata katoa to rongoatia mo tenei mate. I Akarana kua whakarilea he ra mo te Werowerohanga; otira he haere mai te tini o te tangata ksa araia ratou i nga panga mai o tenei mate whakamataku o te Koroputaputa. Ko telalu hoki tenei o nga lino male whakangaro i nga iwi katoa ote ao. Abakoa mo te aha ranei te whakaaro kore o te Maori ki tenei mahi atawhai o te Pakeba, be whakamaharahara tenei kia ratou, kia huri-
hurihia marielia tenei tikanga ; kia kauaka e akiritia ku-waretia nga kawenga aroha ki a ratou. Kauaka ano hoki e whakawhirinaki ki runga ki nga whakaaro pohehe; kei mea hoki, "Ahca rate puta ai, inakohi kua roa ke te rongo o tenei male." Ko te Pakeha kua kite ite he o tenei tu korcro ; kua matau hoki ia ki nga putanga mai o tenei mate e haere huna ana. Hei nga wahi aoo e tino moe ana nga maharahara o te tangata ko tona wa pea tena e puta mai ai. Kia mataara tonu ra,e kore te ra o tona putanga mai. Kei mea koutou e mamae te tangata i te Werowerohanga; kei whakarongo ki aetahi e ki ana kihai pea i nui ake te mamae o te Koroputaputa ito te rongoatanga. Kite kore hoki e pupuhi, e whero, e kore e laea te whakawhirinaki ki runga ki tena hei arai 1110 te mate wbakaniataku. A he kuware anake ano te tangata e mea kiawhakariteate mamae o te Werowerohanga ki to te Koroputaputa. Ahukoa ra mamae te kawenga a te rongo, ko te ringa kau i whakapirihia ai; tena ko te Koroputaputa kapi katoa te linana ote tangata ite ite pupuni. Ngaro katoa te hiri ite mate riaouau. Ite tini o nga panga o tenei mate, pura ana nga kanohi Ite pupuhi o nga kamo; aki te orate turoro kapi katoa ia i te putaputa, a he mea ano ka matapo tonu aga kanohi. Mo konei ra, e hoa ma, ahakea kore pea e pa mai tenei mate, e liara ianei i te mea tika kia kia rapu nga tangata katoa kite rongoa e ora ai ratou ana puia mai ia? He mea hoki ra, e ngawari ana te whakapiringa o tenei rongoa. Tenei ano hoki te Rata te mahi nei i Akarana i te Tari o te IJokowhenua, i nga Turei, Taite, Hatarei o nga wiki katoa, i te tekau ma tahi o nga haora o te ata. Mokonei ra me haere katoa mai nga tangata e hei te tae mai kia rongoalia i aua ra. k
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18560331.2.10
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume II, Issue 3, 31 March 1856, Page 8
Word count
Tapeke kupu
480KORERO MO TE WEROWEROHANGA MO TE MATE KOROPUTA. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume II, Issue 3, 31 March 1856, Page 8
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.