TE KOROPUTA PUTA.
Akarana, Pepuere, 1856. E aku hoa Maori, Kua rongo etahi o koutou ki tetahi mate kino, whakamataku, e pa nei ki etahi iwi; a, no te mea he lino male piripiri tenei, ekore pea e roa ka kitea ki nga wahi katoa ole ao. Ahakoa ra kua rapuae nga tangata lohunga, atawbai, te rongoa hei arai mo tenei kino; ahakoa kua tupu haere tc mohio ki nga rongoa ote Pakeha; kahore atu pea be mate bei rite mo te Koroputapuia te whakamataku, kite kitea rnai ki konei. Ka tini nei hoki nga kaipuke kite bokihoki ki kga wbenua katoa, ka kore pea e roa ka haria mai tana mate ki tenei molu; apa kau mai ka toro haere ki nga kainga katoa; a nui atu te mataku mete mate o tenei i a Rewharewha i ugaro ai te tini o te Maori i mua. Na, kia rongo ai koutou kite panga 0 tenei mateki tetahi penei me koutou, ka tubia atu nei e ahau nga korero mo tona putanga ki reira; kia hohoro ai pea koutou te ruke atu i nga whakaaro kuware, kia tango ai koutou kite aroba ole Kawanatanga 1 whakaritea ai he Rata hei werowero utukore i a koutoa. Tu ana i mua tetahi pai te tahataba ole lerotoni, be manga no teMibihipi; no te Waemangu taua kainga, he iwi maori no Amerika. Ko ta ratou mahi tonu he aru, he patua, i nga pawkero e hoki-hoki tonu aua ki taua parae nui kai ai i nga taru o reira. I tetahi ra i te mea e ngaro ana te tini o nga tangata kite aru i aua kuri, me etahi ano hoki hi te hokihoki taimaha mai ki le kainga me nga pikaunga, ki mai ai kite tiui o nga mea kua mate, —ka kitea tetahi mea e whakataia mai ana kite kainga ite rerenga ote -wai e piko haere ana i taua parae. Mibaro ana nga tangata e noho noa ana i te kainga i te kitenga ai o te paoa e whakatata tonu mai ana, olira kihai i kaia nga mea; ate taea ano hoki e nga Kaumalua te whakaaro he
aha ranei. Na tetahi manuwbiri pakeba ratou i ronga ai he tima taua raea, no Atnerika } a nana ratou i wbakamaharahara kia auaka e lata atu kite kaipuke ki nga tangala ranei, to te mea he male kei taua hunga. Kibai i roa kua tu te tirna i waho atu o te pa, otira kua rongo nga rangaiira ki nga knpu ole Pakeba, riria ana nga tangaia ki kaua e baere. Kotahi tangata kibai i whakarongo ki a ratou korero; nui atu hoki tona hiahla kite matakitaki, kite hoko waipiro, i tona malakuki tepiringa mai o te mate. Ka ahiabi, ka hoe atu taua tangata kite kaia no ka kite i tetahi paraikete tahei e iri ana i te kei, kapohia ake e ia, hoe tonu atu ki uta. Here ana te lima, kihai i taro kua pa te mate hou; a koia ano te kakati o taua mate, mate katoa le warurau o laua iwi, ruarua noa ake nei nga tangata i ora. Ko taua paraikete, he kakahuna tetahi Makikana i mate i runga ite kaipuke. Ko ona hanga i wehewehea ki nga langata o te tima, hihai hoki ratou i maiaku, kua werohia hoki ratou. He Koropuiaputa taua mate, a mea rawa ake, kua ngaro te nuinga o te lino iwi toa, maha, o nga Maori o Nota Amerika. Naku ra tenei, Na to koutouhoa pono, Na Taua.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18560229.2.14
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume II, Issue 2, 29 February 1856, Page 20
Word count
Tapeke kupu
590TE KOROPUTA PUTA. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume II, Issue 2, 29 February 1856, Page 20
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.