PUKAPUKA NA TE KAWANA KI NGA RANGATIRA MAORI O NGATIWHAKAUE.
Akarana, Pepuere, 14, 1856. E koro ma, E uga Rangatira o Ngatiwhakaue. Tena ra Kouton. Whakarongo mai. Kua mate tetahi tangata te kohuru. He wahine Maori i palua e leialii Pakelia. Afa kimihia marielia ana, na, ka kitea he pono te hara, na HareMatenga i kohuru kino tera wahine. Na kawhakapuakina la le Ture kimate mona, kia taronalia ia. Otira e korc te tangatae taronatia ki Nui Tireni ma wliakaae anake aTe Kawana kite Ska o tona hara, ka lahiano. Na to to Kuiui Ture tcnei i whakarite. I runga aliau, inaianei kua hok! mai; na
kua kiteabau, kuawhakaae hoki, he tika le hara o tana tangata; na, kua taronaiia ia. Na f me he tino Uangoiira ia no te Pakeha, ma kona ka aba ai. Kua taronaiia ano, ta te mea, e kore to Te Kuini Ture e titiro tangata:—ahakoa Rangatira, Ware raneiahakoa Whai rawa, Rawakore rauei - Maori, Pakeha ranei: kotahi ano le whakahaere, ko te tika anake ano, ki a katoaano. Na, me i kitea te hara-kore o Matenga, e hara i a iate toto o taua waiiine Maori, na, ahakoa huihui mai nga mano o Nui Tireni tohe ai ki au kia tukua ia kia whakamatea, e kore rawa ... e tukua e abau ahakoa ko le makawe kotabi o tona maliunga, e kore e ahalia ia au ano hei liaki. Tena kotonei, he hara tika, nana ano; ina boki, kua pa ano ki a ia te whiu mo tona hara. 1 taku korerotanga ki nga Rangatira Maori i taku taenga mataati mai ki konei, i korero atu ano ahau ki a ratou, ko la te Kuini i pai ai, kaua e wehewehea kia rua nga tikanga ki ana tamariki, engari, hei iwi kotahi ki a ia, mete Ture ano hoki kia kotabi ano, me wbakahaere tika ki ana lamariki katoa, ahakoa Maori, Pakeha ranei. Na, ki hai koulou i whakapono ki tcnei kupu aku, na, ko ia koutou wahi pohehe tenei, te mohio hoki koutou, e kore rawarawa lo Te Kuini Ahua e korero teka. Ko tenei, kua kite pu o koutou kanohi, na, ka whakapono koutou ki muri nei ki taku korero. Tenei taku kupuKi te whakapaea tetalii tangata kite hara iti, hara nui ranei, lukua k?A whakawakia; engari ko Harakorc tona ingoa tae noa kite puianga ote kupu whakapumau i le tika o tona hara na nga tangata tekau ma rua, ka tahi ka iri te ingoa hara. Kite kiia ponotia e taua tckau ma rua, he hara tika, tukua kia whakapangia te whiu ki a ia, ara, ta te.Ture whiu i whakarite ai mo ion& hara, aua rawa e uia me he tangata Maori ranei me he Pakeha ranei, me he Rangatira ranei, me he tutua ranei. Heoi ano, naku tenei pukapuda. Na to koutou hoa pono, (Signed) T. G. Brownr. Na te Kawana o Nui Tireni.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18560229.2.10
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume II, Issue 2, 29 February 1856, Page 15
Word count
Tapeke kupu
483PUKAPUKA NA TE KAWANA KI NGA RANGATIRA MAORI O NGATIWHAKAUE. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume II, Issue 2, 29 February 1856, Page 15
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.