WHANGANUI.
No te tau 1848 i tino oti ai tetahi wahi o Whanganui te hoko e nga Rangatira o reira ki nga Pakeha; huihuia mai i taua takiwa ano ko nga wahi o nga Rangatira o Ngatiruanui o Ngatiapa hoki, ka takoto tika nga whenua mo nga Pakeha, me nga wahi mo nga tangata Maori. Oti pai no atu i runga i te huihuinga nui o nga rangatira katoa o ana whenua, kite aroaro o te Makarini ki Whanganui. Noho nei ano, mete wakarongo tonu matou ki te mahi pai ki taua whenua ki Whanganui, te ngaki mai nei i te kai, pangoro noa nga kaipuke o Whanganui i nga kai mai o Tuhua ra ano, o runga atu, me o Ngatiruanui me o Ngatiapa me o nga iwi katoa; huihuia mai kei Whanganui anake te kainga hei hoko mo o ratou poaka, riwai, witi, wahie, mete tini no atu o a j ratou mea. Me he mea kihai i ata takoto tika caua kainga, kei hea he kainga, kei hea he Pakeha hei hoko hoko kia ratou. Kahore ra hoki. ivo tenei noho pai ana nga tangata Maori o reira ne nga Pakeha; e ngaki ana tetahi i te kai hei oranga mo te tinana, e ngaki ana hoki nga Pakeha i te taonga hei mahana mo te tinana hei nui mo nga tangata katoa.
" Kei Putikiwaranui kua ruritia e Paka e te kai ruri he taone mo nga tangata Maori, huaina aua e ratou taua taone ko Teira taone. He wahi pai te wahi e takoto ai taua taone. Na Hori Kingi te Anaua te whare tuatahi o taua taone, ko Matangire i te ingoa o taua whare, he ingoa whare mai no Hawaiki. Muringa iho ka tu ko te whare o Kawana Papai raua ko Iharaira. Muringa iho ko ta te Tahana Turoa; haunga nga whare ririki noa o etahi. Kei Matangirei te huihuinga mai o nga he o nga tangata, hei reira wakawa ai e nga Rangatira kua tu hei Kaiwakawa ki Whanganui.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18550901.2.6
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume I, Issue 7, 1 September 1855, Page 4
Word count
Tapeke kupu
337WHANGANUI. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume I, Issue 7, 1 September 1855, Page 4
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.