MAURANGARONGO.
(No te 'Nuitireni,' Pepuere 28, 1855.) No te ahiahi inanahi, i mau ai te rongo o nga iwi o Manukau ki Ngatiwhatua, he amuamu tawhito te mea nei, nei te take o taua ngangau, i lio ; «ona e Ngatiwhatua tetahi wahio to ratou wlie- * nua ite Pukapuka, kite Kawanatanga, no Ngatiwhatua taua whenua ake, otiia, ko nga Huunga o Te Wherowhero i nolii tahi i roto i Ngatiwhatua i te pukapuka, tcna e mate aua tamariki tanumia ana ki reira, na konei ka tapu taua wahi ia Te Wherowhero, kihai tenei imaharatiae Ngatiwhatua i te hokonga o taua kainga, koia i riri ai nga t-angatao Manukau. No te korerotangae Tc Whero•vhero, whakatapua ana taua wahi, kia takoto marire, a taihoa taua wahi e riro ano i te Pakeha, ma Te Wherowhero ano e tuku atu Ko te take tenei o te amuamu e korerotia nei e matou, otira, he iwi penei ano te Maori mete Pakeha, he tini ona tangata kawe korero, he tini ona kowhctcwhete maharakore, na aua kowhetewliete i whaka;iui nga kupu a nga llangatira, te korero pai nei nga tumuaki; na te hunga kawe korero i whakariroike, na reira ka maranga te i Manuka 200 rau Pu kau, he baere mai ki konei i Ngatiwhatua—tenei te kupu i mea ai taua ope i liaere mai ai, he keri ite rohe wahi i tukuamai kia tapu, mo nga tupapakn,—Heaha ranei nga Pu i kawea mai ai, koia a Hone Waiti, (kai whaka•uaori o te Tari Hoko whenua) i tunoa a' e te Ivawanaki tauaspe,hei kawe i tana kupukiaratou, kia waiho atu a ratou Pu i Mangere, kia haere marire mai ratou kite Pukapuka, ka kiri marire i te rohe, a ka licki pai ; ka tae (au kupu a Te £awana ; ka wliakatika a Wetcre, a Epiha a Ihaka a te Pcpere, ka mea "ITaeie mai e te ku.u | > Isawana, nana i pena mai i pai ana, ka whakaae, [itu ta rnatou ae, he ta mariki matou na Kuiui, jaukona ka whakaae atumafcau ki taKawanu kupu, 'iie pakeha matou, e whakakotahi jma matou kia
koutou Pakeha, ka whakarcrea o inatou Pu, e pai una tG kupu o Kawaua, meliemea i roai a Kawana kia waiho a niatou. Tao me a rnatou Patiti, penei ka whakaae atu ano matou, e tika ana te kupu o Kawana ka wliakaae matou ae. No nanahi taua ope i haere ai kl te Pukapuka, i haere marire, kahore he tutu wacwac, kahore lie parare o te rnangai, kahore heaha. Haere atu ' kia kite ia ratou ko Meiha Nucene, ko 11. P. Kepa, ko Hone Waiti. Meireira ka haere mai nga Kangatira o Ngatiwhatua ki reira korero ana; kx roa iho, ka mau te rongo, o aua iwi ema.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18550501.2.8
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume I, Issue 4, 1 May 1855, Page 11
Word count
Tapeke kupu
455MAURANGARONGO. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume I, Issue 4, 1 May 1855, Page 11
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.