RUHIA.
[He roanga no tera kua taia.]
I te ahiahi o taua ra, ka tahutahuna he rama ki nga huarahi. I te waru o nga haora ka whakamine ano kite ruma kanikani, nga rangatira, me nga Apiha ote rangatiratanga; a, ka puare i konei te tatau liei tomokanga mo te Epera me tona taliu. Puare kau ano nga tatau, ka rangona nga tini mea whakatangi, ko te rangi ano tenei, —kia wbakaorangia ate Epera ete Atua. Ka pnta i konei te wbanau o te Epera, ka tungou, ka owha atu ki nga iwi. Ko te Ha, be mea wbakakakaliu kite koti whcro, ko te arai uma, he tira, ko nga tarau ma. ko nga putu miritea, wbakataikove kau ana te tangata ra, lieoi koki te roa. Ko te kabu o te Harina, he batini ma, be wa taimona kau a runga. Muri mai i a ia, ko te ruki Nui, ko Arikihana, ko te tama matamua ia, mo tc torona ki te mate te matua, —be tangata bua nui ia, be tangata rangatira ia nga kanobi ; muri mai ia ia, ko nga tamariki katoa o tenei wlianau otaabua. Ko tera tangata nui ko Arolia ko te boa ia o te F'pcra, ka tomo mai i muri, ko te Piriniba o Horia, e utua ana e Ruhia ; ko te Ilctcmana o nga Kakaka) ko nga Ila ririki ibo, nga rangatira o nga tini bapu o te iwi ; ko tera rangatira matau, ko Neberora ; ko tera rangatira whakapebapeba ko Tcnenikewlia, tc tumuaki karanga whainga; ko nga Waranabo, ko nga Ngaribikeua, ko nga Temitaba, ko nga Wako-nobi; ko nga Tokororaki, me ara atu rangatira o Porana e wbakaae nei kite rangatiratanga ote Ha. Ko nga Piriniba o nga iwi ke e baere mai ana, ko nga Toa o JVlarita, mete tini nca atu ote rangatira ;ko nga tohunga kite mabi wbakaahua; ko nga tobunga kite tito w iata, mc te tini atu o nga tangata nunui, ko reira katoa ratou, i nga kakabu wbakapaipai, i tc alma, i te ritcnga, o tuna iwi. Ko nga mca e tirohia ana e te kanobi i nga wbare Kingi katoa i te ra e wbiti ana, rgaro wbakarerei konei, i raro ibo o te maramatanga o nga rama. Ngawari katoa nga mea ite tirohanga atu pai katoa boki. Ko te Epera, mete Eparcbi, me ehinu o nga tino rangat : ra ka timata tc bakari ite kaerenga kite kanikani, i hoboro ra nei nga wae i ata baere ra nei, kei i a raua te wliakaaro mo tera no r cira i kitea ai ka pai tenei tu kanikani mo nga kingi. Otira, ko to raua to te Epera ma kanikani, be baere macri. Muri ibo, ka tukua te tikanga kite bui, ma ratou e mabi i nga mea e bialiia ai. Ko etahi ka' wbakatika kite kanikani) ko etahi ka baere ki te makamaka; ko etahi ka baere ki nga ruma o liana Ilori, kite matakitaki i te tini o nga mea wbakaabua kei reira, 110 nga Apiba o Puiliia, i uiabia e tetahi tangata Ingaribi, a, nui atu tc utu mona; ko etahi ka hacrere atu kite tini o nga ruma kaikai ai, korerorero ai.
Ko tiga rarangi hoia roroa e tu ana i ia i ia tatau o nga ruma. He tangata roroa era, e rangatira •ana; ko nga kakahu ma tonu mete bukarere, ko te arai ote uma, he koura, mea pararahi nei; ko nga potae he heremeti, ko nga putu nunui i a ratouj e tu tonu ana i aua tatau, engia ano, ehara, ite tangata ora. X te wehengarua pu, ka karangatia te hapa, ka tangi nga tetere i konei, me nga purepo ka toua; ka arahina i konei, e te Epera tana tahu kite ruma mapera, ka haero katoa atu nga tangata kite kai. Kei konei, aue ! e kore e taea te korero te pai, te ahua rangatira. Ko te takotoranga kai he roa noa atu, e tu ana i runga te tini ote ipu hiriwa, mete ipukoura. I raro iho o nga manga rakau orange, e hua ana, ka noho ia me ia tangata i tona nohoanga i whakaritea. jKo nga Nikoro, ko te kahu o te Mua i runga i a ratou, hei pononga mo taua hui, a, ko nga mea reka ote ao katoa, e hapainga ana kite tepu e aua pononga. Ko nga waina o nga kingi me nga waina o nga whenua o te ao katoa, kei reira, eia riringi mai i nga oko koura, haere mai nga putorino me nga rangi reka, mete wheorotanga o nga puna e taheke.mai ana i reira ; haere mai hoki, nga mea tvhakakakara i nga mara o to hotoke. Kihai koa i penei te ahua pai o te hakari o Petihaha. Poka ke ako te rawe mete rangatira i nga korero tito noa o te ao marangai.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18550301.2.74.7
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume I, Issue 3, 1 March 1855, Page 51
Word count
Tapeke kupu
808RUHIA. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume I, Issue 3, 1 March 1855, Page 51
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.