TE TIKA O TE TANGATA MAORI.
I nga wiki erua kua pahure ake nei, i te haerenga o tetahi tangata Maori i te huarahi i runga ake o waipapa, ko Utuha tona ingoa, ka kitea e ia tetahi toro, ko nga mea o roto, he pukapuka mo nga inoni £SO, ko nga biriwa 4s. Kibai i niatara te iiaerenga atu, ka kitea e ia ko te kete, a, kawea atu ana tera kite xvliare hoko etu ana i reira, hoatu ana kite tangata o roto, bua Boa no reira ano. Mnri iho ka racgona, ko te kete mete toro na te taDgata kotalii aua taonga. No kcnei ka kiia, lie tahae taua tangata Mao:i, kabore hoki i matauria tona ingoa i konei. I ineinga, nana ano i tango te toro i roto i te kete i mua atu o te kawenga ki taua wliare lioko. Ko ta matou be
whakatika i ta Utuha, inahoki, ko te kotiro i a ia te pukapuka hei kawe kite Peke kia unuhia mai nga moni, kihai i matau kite mahuetanga • poauau iioa "iho taua kotiro; heoi ano tana i matau ai ko te huringa taupokitanga o tana kete. Na, korero ana te tangata ra ki ana hoa, whakaae katoa ratou kia whakina kite Kai-Tuhi mo nga Iwi Maori i whakaaro nga tangata Maori £SO o taua pukapuka i kitea; lie tino moni ki to ratou titiro. He wahine pouaru te tangata nana te pukapuka moni, no konei, whakangenge turi te kai-whakamaori raua ko te hoa o Utuha, kite haere atu ki taua wahine. Korerorero ana, a, tukua ana te toro kite tangata nana tana taonga, ki mai ana tera kite 10s. hei utu. He mea nui tenei mea te tika, no konei matou i mea ai he mea iti te koura kotabi mo te kai kite, mea atu ana matou kia pauna mo Utuha ; otiia, ko nga tangata na ratou ake taua taonga i kitca ra, he whakaaro rere ke to ratou.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18550301.2.66
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume I, Issue 3, 1 March 1855, Page 43
Word count
Tapeke kupu
328TE TIKA O TE TANGATA MAORI. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume I, Issue 3, 1 March 1855, Page 43
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.