Thank you for correcting the text in this article. Your corrections improve Papers Past searches for everyone. See the latest corrections.

This article contains searchable text which was automatically generated and may contain errors. Join the community and correct any errors you spot to help us improve Papers Past.

Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

HE KORERO MO NGA WHENUA KATOA O TE AO NEI.

Upoko 11. Ko te wahi e timata ai te korero, ko te whenua i noho ai Noa ma. No reira hoki te takenga mai o nga tangata i kapi ai, a, nga whenua nei. Ivo te maunga i tu ai te aaka o Noa, kei Ahia (Asia), ko Ararata. Ko te matapuna tera o Dga iwa nunui, o Uparati (Euphrates), o Tikiriha (Tigris), e rere ana whaka-te-tonga Kei waenganui o aua awa, he whenua momona, ho mania. Ko Hinaara te ingoa o taua whenua i a Noa ma e noho ana i reira. Muri iho ka whiti ke, ko Mehopotamia (Mesopotamia). I reira te turanga o Papera. No muri mai, ka tu tetahi pa nui ki te taha o Uparati (Euphrates), ko Papurcna (Babylon), kei Tikiriha (Tigris) ko Ninewa (Nineveh) NTa, i te mararatanga o nga uri o Noa, ko Hapeta maka a nga whaka te hauauru ki Uropi (Europe). Ko Hema ma kei Ahia (Asia) e noho mai nei ano. Ko Hatna ma ka whiti ki Awherika (Africa. Erangi ko tetahi o nga tamariki a Hama, haere atu ana whaka-te-hauauru. Ka tae kite taha ote moana. Ka titiro kite whenua he whenua pai noho tonuiho. Ka tapaa te ingoa o taua kainga ki tona ingoa ko Kanaana. No muri mai, ka noho nga Hurai ki reira. Koia i tapaa ai ko Huria. Ko tetahi o nga ingoa ko te whenua Tapu. Heoi ano te roa o Kanaana m© Waitemata nei, haere atu ki Kaitaia. He whenua momona. Na titiro ki ona rohe. Kite taha kite hau auru ko te moana, —kite taha kite marangai, he tahora nui, tae noa ki Uparati (Euphrates). Ko te rohe kite Nota he maunga teitei, ko Repano□a (Lebanon).

E rua ona tihi, ko te tihi iti mete tilii nui e ngaro tonu ana i tehuka. Ko te rohe kite tonga, he mania onepu. Kotalii ano te awa nui e rere ana ma waenganui ote whenua. Ko Horana (Jordan). Kei maunga Repanona (Lebanon) te kouru: e rere ana kite tonga. Pakaru atu ki Kenareta (Gennesareth). He roto tera. Pakaru atu i tera, tika tonu ana kite Moana Mate. Kahore ona putanga kite moana nui. I mutu i reira taua awa. Ko taua roto ko Kenareta (Gennesareth), ko tetalii o ona ingoa, ko te moanao Kariri (Galilee), ko tetalii ko te moana o Taiperia (Ti' erias). Ko te Moana Mate he moana kino tera. He mangu te wai, he kawa te wai, kahore he ika, kahore he tuna. Ivo te wahi tenei i tu ai nga pa kino. Ko Horoma (Sodom) ko Komora (Gomorrah). Kahore he rakau pai e tupu ana kite taha ote wai. He whanariki, he tote kau te oneone. Ko Huria, (Judea), he whenua tupu i te kai. Ko to reira kai, he witi, he parei. Nui atu te waina (vine) o reira. Kei runga kei nga puke e tupu ana. Ko te Oriwa (Olive), he pai rawa tera hei kai, hei hinu. Matomato ana te tupu o nga manga. Hua noa iho te honi (honey) o taua whenua. He tini hoki nga kau, nga hipi, o reita i mua. Eiangi inaianei e takoto kau ana a Huria. K.ua marara noa atu nga tangata. Tokoouou anake e noho mai nei. is a.kei te rawhiti kei te tonga o Kanaana ko Arapia. Ko te whenua tenei i noho ai nga uri o Ihimaera. He haereere tonu te mahi a tenei iwi ite nuku ote whenua, kite haha kai ma a ratou kamera, hipi, hoiho. Ko te nuinga ote whenua be onepu kau. Ko te whare, lie teneti. Na, he wai kei tera taha o Arapia kei te rawhiti ko te W hanga o Persia (Persian Gulf) ko te wlianga (Gulf) he whaka tapoko. Ko Persia hoki kei tawahi o taua whanga. Koia i tapaa ai tauaingoa ki reira. Kei te taha kite tonga, ko te Moana Nui. Kei te taha kite hauauru, ko te Moana whero. Ko tawahi ote Moana whero, ko Ihipa (Egypt), ko te ingoa nui o te whenua katoa o tauawabi, ko Awherika (Africa). He whenua momonaa Ihipa, he wharua hoki, he maunga teitei kei tetahi taha kei tetahi taha. Kei waenganui te awa, ko ta Nile, ko te kouru o te awa kei te tonga kei tawhiti noa atu, kei nga maunga tiketike rawa. Na tenei awa i pai ai te whenua. Kahore he ua o reira, hei whakamakuku ite oneone. Erangi kia raumati ka rewa te huka i aua maunga ra. Katahi ka pakaru mai nga waipuke. .Ngaro rawa nga pareparenga o te awa i te wai. x!i hanga ana e o reira tangata nga turanga mo o ratou whare kia tiketike. Kei te putanga mai o te wai, ngaro katoa te whenua. Ko nga kainga etu a motutcre ana. Na ka tata kite raumati,

ka ruia nga purapura witi, barley, alia, aha. Te mimititanga o te wai ka takoto kau nga maaraj na ka kitea lie one waipuke, he pararoro. Na reira i momona ai te whenua. Ka tupu nga kai tini noa iho. He kaanga, he witi, ne parei he mereni he aniona he kukama. Kei reira ano kei te awa nui he tuatara nui rawa. He korokoraira (crocodile) ko tona roa, erua tekau, e toru tekau ranei nga putu (feet). He unahi kau te tuara, he maro. Ekore e ngoto te hoari, te tao ranei; he mea mobio tenei ngarara ki to kauboe, kite ngoki ki uta. He ngarara ngau tangata. Ko tana wahi e pai ai ko te taha ote awa hei takotoranga mona. Ko te uwha ka waiho ana hua ki roto ite repo. Ma te ra e pao nga hua. Na ko te katua hei waba atu i nga kuao ki roto kite awa. Kei reira tetabi kuri iti nei. Ko tana kai ko nga hua o taua ngarara. Me i kore taua kuri, kua tini noa iho. He kuri nui ano kei Egypt, kei nga taba o te awa ona haerenga. Ko te ahua mete poaka nei. Erangi ko te nui, kei te hoiho. He wahi ano kei uta e haere ana—he wahi ano kei te awa e kau ana. Ko tona ingoa ko te hoiho o te awa. Ekore tenei e ngau i te tangata. Ko tana kai, he tarutaru. Engari nga tangata hoe poti, e wehi ana i taua kuri. Kite riri taua kuri, ka whaia te poti, a ka mau. Wahia iho e ona niho. He iwi whai mana tena iwi o Ihipi (Egypt) i raua ai, he iwi whai whakaaro. He mohio hoki kite hanga pa ; kite whatu kakahu kia papai. Kite tini o nga mahi penei me ate Pakeha ir.aianei. Etu mai nei ano etahi whare teitei noa ake na taua iwi i hanga, hei urupa mo ona kingi, mo Parao ma. Kei te mania onepu etu ana, te J teitei o aua whare, me he pukepuke nei. Ko te 1 ingoa o aua whare he pyramid. Ko te papa | o raro he whanui. Ko runga i . whakahuia, kia iti ewha putu (foot) te roa o te kohatu kotahi. :Te mea ata wbokapapa marie nga kohatu, mete whaka iti haere i runga. Kotahi tekau ma toru nga eka (acres) te turanga ote whare pera. Erua tekau nga tau i mabia ai. Kotahi rau mano nga tangata i tahuri kite hanga. He tokomaha i mate ite mahinga. Kua tae te Pakeha ki reira kite matakitaki, moemiti noa iho. Kahore he mahi pera onaianei. He maha nga ruma o roto o te pyramid. Ko nga ara e haere atu ai ki roto ki aua ruma, he ririki nei. E ngokitia ana te haerenga ote tangata. He kawhena (coffin) anake kei roto. Ko to te Ibipiana ritenga e rongoatia ana nga tupapaku kei pirau. He mea wbakapuru te riu ote tupapaku ki nga mea kakara. Muri ilio ka takatakaia katoatia kite rinena. A wbaowbina ana ki roto kite kawhena. E toru nga kawhenga he mea kuhu tetabi ki roto ki tetahi, Ko to waho rawa i wakaairobia Inaianei, ka kitea e te Pakeha. Abakoa toru noa nga mano tau ote tupapaku e takoto ana ite urupa, kahore ano i

pirau noa- He maha nga korero i tuhituhia ki waho o te kawhena, ki rimga hoki o nga kakahu takai. I tuhituhia hoki nga patu ote urupa. I wakuirohia. I tuhia hoki nga ahuao nga tangata e kai ana, e mahi ana i tana mahi, i tana mahi. Na reira hoki i mohiotia ai nga tikanga a taua iwi e o naianei tangata. He iwi karakia he tera, ko ona Atua ho wbaka pakoko, he puru (bull) he ngeru, he kahu hei karakiatanga ma ratou. Ko te puru ma tonu. He mea tapu rawa ki a ratou. Ka kiia he waka no tetabi o nga Atua. Ka kawea atu kite temepara, noho ai. He marae nui i waiho hei haerenga mona. Ko nga tohunga hei tiaki, hei whangai. I nga temepara ano, he ngeru, he kahu, he mea tapu. Aka mate, ka takaia; ka peratia me nga tupapaku. tangata. Ko te pa nui o Ihipa inaianai, ko Cairo. Ko nga pa o mua kua kore. Na kei tua o Ihipa kei te bauauru, he mania nui, he onepu kau. Erangi kei te taba whaka raro kei te tahatika o te moana kei reira te wahi momona. He pa nunui hoki o reira i mua ai he hua no te tangata. Otiia he iti nei taua wabi pai, he tutata mai no nga maunga. Kei tua o aua maunga, ko te mania onepu. Ko te ingoa pakeha te (Great Desert) na ko te Tahora nui, IChara ite tahora penei me to tenei motu. Kahore he awa, kaliore he rakau, kahore he tarutaru o taua wahi. Hoba noa iho te ngakau o te tira haere, tirotiro kau ana ki tetabi taha, ki tetabi taba, be onepu kau. Mete moana nei te tika. No reira te whakatauki a o reira tangata, ko te kaipuke e whiti ai te tangata he kamera. Na, he motu ano kei taua moana onepu etu takitahi noa atu ana. He puna wai ano hoki kei reira. He rakau puipuia nei, mete tarutaru ano. Kei reira nga okiokinga o nga taugata. Ahakoa kino noa tenei whenua e tohe tonu ana te tangata kite haere. He kawenga na te taonga na tc koura (gold) nate ivory. Ko te ivory he niho no te erapanita (elephant). Ko nga niho roroa e puta ana ki waho.

Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi

https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18550301.2.60

Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka

Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume I, Issue 3, 1 March 1855, Page 39

Word count
Tapeke kupu
1,743

HE KORERO MO NGA WHENUA KATOA O TE AO NEI. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume I, Issue 3, 1 March 1855, Page 39

HE KORERO MO NGA WHENUA KATOA O TE AO NEI. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume I, Issue 3, 1 March 1855, Page 39

Help

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert