TE HAURANGI.
Kahore ianei he take e tohutohu ai i nga tini kino o tenei mea, o te haurangi, e matau aua te haurangi ki aua kino, e rongo ana ano te tangata
tinu; a, e rongo ana hoki te tangata ekore nei e inu. Ko nga hua he o tenei kino, ua pa ki tenei mea oho rere, kite tangata Maori, nui atu te wehi, —na tana hara ka rere wharoro ki runga ki nga mahi e tino pa ana ki nga ritenga o te whakapono, ki nga hara nunui hoki e tinia nei te tangata e te wehi. Na, i roto i tetahi wa, ka kitea ka haere atu he tangata Maori, kite pononga kaumatua ote At.ua, iaia ka piki ake kite kauwhau, kite tono kia inu taua minita me ia i te " waipiro." I tetahi takiwa ka puta [nga rongo, ki nga tangata etoru te kau, i roto i te whare karakia e haurangi ana, e tutu ana. A, e rongo ana tatou ki te tangata Maori i roto i tona haurangitanga i patu noa iho i tona hoa i te taha o te ara, horerarawa he take. Ko te nuinga, ia, o te iwi Maori e wehi ana no te mea, kua penei te nui o.te hara o nga hoa; a, e whakauaua ana ratou, kia tineia kia mate, tenei hara nui, tenei hara kua totoro haere nei ki tawhiti. Kua tu nga huihui mo tenei kino, kia whakangaromia, a, kua tuhituhi mai etahi mo taua he kia huna. (t Kua ki atu ra hoki au," ano ko tetahi rangatira Maori matau, " ekore e mutu tena kino te haurangi, kite kahore e whakamimititia i te puna. Me ki atu ki nga tangata o tawahi, kia kati te tuku mai ki konei, i runga i te kaipuke. Ano ko tetahi rangatira Maori, " He kino rawa te inumanga waipiro; he rakau kino ia j e kino ana nga pakiaka, e kino aua nga manga me nga hua. Me aha ra, tenei rakau kino ? Me tua ki raro, i tana take pu ano. Me whakaae nga Pakeha katoa, me nga tangata Maori katoa, kia whakamutua te inu o enei wai whakatutu tangata, me ki atu hoki ki nga rangatira kaipuke katoa, kia kaua e kawea mai ki Niu Tireni, etahi atu waipiro."
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18550201.2.50.2
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume I, Issue 2, 1 February 1855, Page 27
Word count
Tapeke kupu
383TE HAURANGI. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume I, Issue 2, 1 February 1855, Page 27
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.