TE TAINGA O TE PAIPERA KI TE REO MAORI.
I te 13 o te marama, whakamine ana tetahi hui kite whare Korake Reawe, i te huarahi a Kuini, kia whakaaroa nga kupu a Te Manihera minita, i tukua mai hi te Komiti-a-Paipera o Akarana, mo te whakamaoritanga o nga Karaipiture kite reo Maori. Ko te timatanga o tenei huihui he fnoi, na Te Tomata, Mineta ote Hahi Iriiri;. no muri, karangatia ana a Te Pohipi, no Tokerau, kia aohoia te wahi i whakaritea nio te tumuaki 6 taua whakaminenga.. Ko nga kai horero enei:—ko Te Karaka, no Te Waimate, ko Rata Penete, ko Te Patara, ko Rata Matiu, ko Te Manihera, me Te Hiri. Ko nga tangata na ratou te tino korero mo tenei mea nui, i ki, ko te moni kore te-kai arai, te oti ai tenei mahi. E wliakaaro ana matou, ki te mea he moni anake te kai pupuri i tenei mea, he otingatena; no temea,.ko nga tangata katoa e aroha ana kite pono, ka whakatakoto i tana koura, i tana hiriwa mo tenei mea; a, e anga mai hoki nga iwi Maori kite whakatakoto i a ratou owha ki rungaki tenei tikanga pai, kua kite iho boki ratou i te kupu, i roto i o ratou Kaweuata hou, "No te ha o te Atuanga karaipiture katoa, a_ e pai ana hei whakaako, hei hopu i te he, hei whakatikatika, hei whakaako kite tika." Me hoatu ta matou kupu kite Komiti i roto i te aroha,. me kore e whakaae kite pai o tenei
ritenga, te tuku atu i nga korero o te Paipera ka oti te whakamaori kia ata tirohia e etahi tangata Maori matau, me whiriwhiri a-ia kai titiro i te tika o te reo, i tenei, i tera kainga ; a, me hoatu nga pukapuka ki a ratou i mua ata o te tainga. I penei ai nga whakaaro, he nui nga kupu whakahe ote tangata Maori, kite whakamaoritanga hou o te Kawenata. He mahi tino whakamataku tenei, a haunga hoki te matauranga o te tangata,—me hni ma tera kite ngakau tino tapu kite Atua ; a, ekore e ahei te waiho tenei mahi wehi, tenei mahi mana, kia whakaotia e te tangata kotahi, e te hunga tokorua, ahakoa, ana noa atu te matau. I mua atu o te mararatanga o te whakaminenga, ka hoake kite tepu he pukapuka mo nga moni kohikohi. I te upoko runga te ingoa o te Kawana; ko tana owha nui mo runga i tenei mahi kotahi te kau pauna., Ko nga moni e karangatia ana mo tenei mea, etoru rau pauna.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18550101.2.22.1
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 1, Issue 1, 1 January 1855, Page 19
Word count
Tapeke kupu
431TE TAINGA O TE PAIPERA KI TE REO MAORI. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 1, Issue 1, 1 January 1855, Page 19
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.