TARANAKI.
Kihai ano roa te wa ka pahure, ka tukua e nga rangutira Maori o tenei kainga he pukapuka poroporoaki ki a Kawana Kerei. Mea ai i reira, he nui to ratou pai kite Kuini o Ingarangi, he nui hoki to ratou aroha ki ate Kawana. I roto i etahi atu kupu tika, takoto ana enei, "Kahore |ano to matou taone a Taranaki i poke noa i te toto." I nmri iho o tenei, ka tukua he kai,—he hakari Pakeha, —ki enei rangatira, a, i reira to ratou hoa aroha, tawhito, aTe Makarini. I taua huihuinga ataahua, whakapuaki ana tenei rangatira, me tenei rangatira i nga kupu pai kite aro:uro o te Pakeha i roto i taua huu Mea ai i reira, aua pahi, ko nga ritenga Maori, ka wakarerea, ko 'nga tikunga o tawahi ka wakaturia. I mea ano ihoki ratou, ko nga mea whakawhero ka tukua ki
aga Pakeba ka ata whakaritea hei kai-vvhakawa mo tenei motu. He kupu aha enei, na nga tangata o Taranaki ? E puaki ana te kupu pai, ko te mahi ia, korori ke. Kua patua matou ete pouri, no te mea, kua aui rawa ta ratou hara, kua anga hoki kite whakamate tangata uio ratou. He mea iti koia ki aga iwi Maori o Taranaki, te tangata mona nei a te Karaiti i tuku i a ia, kia ora ai, i anga ai ratou, kite patu, i nga ra, i nga baora, e pai ai ratou ? Kite mea, kahore he tikanga o enei hara ki Dga whakawakanga o tenei ao, e pehea ana ra* tou kite whakawakanga ote rangi ? Ko reira hoki te tangata whakawakia ai kite ritenga o tana mahi, "ahakoa kino, ahakoa pai." Kite mea, ka tau te kanohi o aua tangata whakaheke toto ki enei korero, e mea ana matou, ka whakarerea tenei mahi bar a, ka tahuri mai ano kite ara tika. No muri o tenei tuhituhinga a matou ka tae mai ano nga rongo o Taranaki, mo te parekura kua hinga ki reira. E tangohia mai ana enei korero pouri ite "Whetu ote Tonga." Ko nga tikanga o taua mea koia enei:— "Kahore he pukapuka o Taranaki i kawea mai ete Nerehona. Ko nga korero enei mo te wbawhaitanga o nga tangata Maori o reira. I korerotia mai enei e tetahi tangata o Taranaki i eke mai ia te Nerehona. Kua tupu tetahi kino hou ki reira; no te tuhituhinga mai o tetahi pukapuka e te tangata Maori o runga, hi te wahine o Ihaia, be rangatira no Waitara. Ka whakaaro te taDgata ra, he hara to raua, a tangohia ana e ia kite ritenga Maori, puhia iho tera, nana nei te pukapuka. Tukua ana he karere e Katatore te tangata o to mua whawbai, whakanuia ana e ia. Ka maranga te taua erua rau, no te taha kite tupapaku tera, he takitaki i tona matenga. Tika t.onu t3 iwi ra kite pa, tonoa ana a Ihaia kia tukua mai; kibai i whakaaetia e te pa. No konei ka tangi te wbakarurunga pu o te taua, whakabokia tonutia mai ete pa; takoto iho kite moenga 13. haunga te kainga mata. Rite ana te mate ote paotetaua. Muri iho, ka hoki te taua. I muri iho, e meinga ana, kua whakaekea, a, hinga ana a Ihaia i reira 3 otiia, kihai tenei i muri i tuturu."
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18550101.2.10.9
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 1, Issue 1, 1 January 1855, Page 7
Word count
Tapeke kupu
557TARANAKI. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 1, Issue 1, 1 January 1855, Page 7
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.